Nakon što prestanu bolovi počinje opasno smrzavanje

Odlazite li na skijanje, putujete u krajeve gdje su temperature ispod nule ili izlazite iz kuće na zimu, dobro se pripremite jer je hladnoća mnogo opasnija nego što se čini, upozoravaju američki stručnjaci. Podla je zato što smanjuje sposobnost razmišljanja i usporava reakcije, a s obzirom na to da otupi osjetila, lako se može zaboraviti glavni cilj - preživljavanje. Oštećenja na koži nastaju nakon duljeg izlaganja ekstremnoj hladnoći, a najčešća su na nosu, ušima, prstima, rukama i stopalima. Koža postaje tvrda, blijeda, crvenkasta, a nakon toga pomodri. Na zahvaćenom području pojavljuje se jaki bol, a iščezne li osjećaj hladnoće, to je pouzdan razlog da posumnjate na smrzavanje. Ako se ozeblina ne liječi, ozljeda će se inficirati i prouzročiti gangrenu. Također, uz ozebline pojavit će se i opće hlađenje organizma - hipotermija.

Smrznute ruke i noge valja oprezno podignuti u uspravan položaj, uz što manje micanja ozlijeđenoga, kako bi se poboljšala cirkulacija dok ne stigne liječnička pomoć. 

Nakon što se podigne temperatura tijela napitcima, ozlijeđeni se stavlja u vodu temperature od 10 do 15 C, a zatim se povisuje svakih pet minuta za pet stupnjeva.

Trljanje tijela, izravno izlaganje toplini, kupanje u kipućoj vodi i vrući termofori zabranjeni su jer mogu izazvati infarkt. Temperatura se postupno povisi toplim napitcima.

Prva pomoć je ulazak u toplo, skidanje vlažne odjeće - ali i nakita. Prste valja razdvojiti i svaki labavo umotati u mekanu tkaninu, a mjehuri na koži ne smiju se stisnuti.

Ako ugrijane dijelove tijela ne možete održati toplima, nemojte ih ni zagrijavati jer ako se smznu i ponovno počnu zagrijavati, doći će do još težih oštećenja.

Nađete li se usred mećave, povećajte fizičku aktivnost, koja će održati toplinu tijela, i nemojte pušiti ili piti alkohol jer ćete na taj način znatno usporiti cirkulaciju.