Nepredvidljiva moć prirode diktira načine spašavanja

Ekstremni vremenski uvjeti dolaze nepozvani, a najbolja prevencija je dobra priprema. Konzervirana hrana i voda te nešto novca, zavoja i lijekova mogu se staviti u “kutiju za spašavanje” na lako dostupnome mjestu u kući. Ukućani bi se trebali dogovoriti za mjesto gdje će se sastati u slučaju da moraju pobjeći od kuće jer mobiteli i telefoni neće raditi, a preporučuje se i objasniti djeci kako će isključiti vodu, struju i plin.
Teški predmeti nikako ne bi smjeli biti na visokim policama ili iznad kreveta, a police i zrcala moraju biti dobro pričvršćeni. U slučaju jakih vjetrova prozori se moraju “zabarikadirati” drvenim daskama ili čvrstim predmetima jer krov, razbije li se, može odletjeti. Nemate li dovoljno vremena, zalijepite debeli selotejp u obliku slova “x” preko stakla. Razbije li se prozor, otvorite drugi kako bi zrak izašao van.

Ljudima koji žive u hladnom podneblju metabolizam se prilagodio niskim temperaturama. Na Antarktici nije rijetkost vidjeti kako mladići iskrcavaju robu s broda u kratkim rukavima ili laganoj odjeći. No ljudi koji dolaze iz toplih krajeva moraju se prikladno obući. Na hladan zimski dan čak je 15 posto veća stopa smrtnosti nego tijekom ljetnih vrućina, pokazuju američka istraživanja.

U slučaju potresa preporučuje se odmaknuti od vanjskih zidova i stati ispod masivnog stola što dalje od prozora ili staklenih površina. Nalazite li se u automobilu, držite se dalje od visokih zgrada, drveća ili vodova, a nakon ulaska u sigurnu zonu, ostanite u vozilu. Nakon što se tlo smiri, ako je potrebno, isključite struju i vodu.

Na visokim temperaturama šire se krvne žile, pada krvni tlak i ubrzava se puls, što može izazvati slabost, vrtoglavicu, pa čak i gubitak svijesti. Toplinski udar ne mora nastati kao posljedica izravnog izlaganja suncu, nego se može dogoditi i onima koji uđu u prezagrijan automobil ili kamperima koji namjeste šator bez zaklona od sunca.