• Kolumna
  • Komentari 17
  • Share 4
  • Tweet1
Živorad Tomić

24SATAEXPRESS

Živorad Tomić

18.09.2012. Arhiva kolumni:

Kako su holivudski šefovi bili uvijek najveći američki rasisti

Do prije pedesetak godina u Hollywoodu je postojala tradicija “crnih lica” - bijelih glumaca koji su, obojeni, glumili crnce. Rasna diskriminacija zadržala se do danas


Priču o Hollywoodu i crncima započeo bih 1776. kada vrsni znalac francuskih vina i robovlasnik Thomas Jefferson, koji je bio ludo zaljubljen u svoju crnu robinju Sally Hemmings (u filmu “Jefferson u Parizu” Jamesa Ivoryja glumi je Thandie Newton) u predvečerje Američke revolucije stvara Deklaraciju nezavisnosti i zapisuje: “Mi ove istine držimo samorazumljivima: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da im je njihov Tvorac dao neka neotuđiva prava i da su među tim pravima Život, Sloboda i traganje za Srećom.“

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, u doba društvenih previranja u Americi, jačanja crnačkog otpora, stvaranja Crnih pantera i rađanja crnačkog “blaxploitation” filma, Jeffersonovom su tekstu crnci cinično dodali jednu jedinu riječ: “Mi ove istine držimo samorazumljivima: da su svi bijeli ljudi stvoreni jednaki...”.

I bili su u pravu – bar što se Hollywooda tiče. Desetljećima su u holivudskim filmovima rijetkim crnim glumcima dopuštene uloge bile strogo propisane. Mogli su biti, prije svega, robovi, a zatim eventualno čistači cipela, kućna posluga, uniformirani momci na kolodvoru i u vlaku, dok su elegantnije uloge poput one livriranih šofera bijele gospode ili pjevača u noćnim klubovima bile osobita čast. Biti crni glumac u Hollywoodu bilo je strašno, kao i sanjati o filmskoj režiji, pisanju scenarija, filmskoj fotografiji, čak i glazbi.

Do kojih granica je ta holivudska rasna segregacija išla vidi se najbolje u prvom zvučnom filmu “Pjevač džeza”, snimljenom 1927, u kojemu bijeli glumac Al Jolson glumi crnog naslovnog junaka, groteskno obojen u crnca. Ta je tradicija “crnih lica” (“blackface”) – bijelih glumaca koji, obojeni, glume crnce - trajala sve do sredine pedesetih, kada se snimaju prvi angažiraniji filmovi na temu rasne segregacije i pojavljuje prva prava velika crna zvijezda – Sidney Poitier. Ti počeci crnačkog ulaska u Hollywood bili su rijetki i teški, kao da je uspostavljena kvota koliko crnaca godišnje može biti u američkom filmu. Da se u biti ništa nije promijenilo ni do danas, pokazuje i slučaj njemačkog redatelja Rolanda Emmericha koji je za glavnu ulogu u filmu “Dan nezavisnosti” tražio Willa Smitha. Šefovi filmskog studija su se protivili i zahtijevali bijelog glumca, tvrdeći da Smith, kao crnac, nije dovoljno “univerzalan”, što u stvari znači da nije dovoljno “bijel”, te da neće privući dominantnu bijelu publiku u kina.

U kinima se upravo prikazuje film “Crveni repovi” u produkciji Georgea Lucasa, o prvoj postrojbi crnih vojnih zrakoplovaca u II. svjetskom ratu, zvanoj “Tuskegee zrakoplovci”. Pod tim je naslovom 1995. snimljen i televizijski film u produkciji Teda Turnera. Čini se da je američka vojska jedan od najboljih tematskih poligona ispitivanja i definiranja američke rasne segregacije. To je shvatio krajem pedesetih i John Ford kad je odlučio u vojničkom vesternu “Narednik Rutledge” dati svoju sliku bjelačke američke noćne more – straha od crnačke seksualne nadmoći. Glavnog junaka, narednika Braxtona Rutledgea glumi legendarni crni sportaš i glumac Woody Strode. Šefovi studija bili su, naravno, protiv vesterna o “crnčugi”, na što im je Ford hladno uzvratio. “Imajte barem pristojnosti zvati ih crncima...”. Taj je glumac postao njegov najvjerniji i najbliskiji prijatelj sve do smrti. Volio ga je kao oca. Kad je Ford obolio i ležao u krevetu, Woody Strode uselio se u njegovu sobu i spavao pod njegovim krevetom pružajući mu možda više pažnje i nježnosti nego članovi Fordove obitelji. Na pitanje zašto je toliko volio Forda i bio mu vjeran, Woody Strode je odgovorio: “Kad sam u filmu vodio svoju konjicu kao John Wayne preko Rio Grandea iz Teksasa u Meksiko, nosio sam preko rijeke ponos cijele svoje rase”.

>>> Ostale priče pročitajte u 24sataExpressu

Tagovi: 24sataexpress

Izdvojeni komentari 17 komentara Pogledaj sve komentare
18.09.2012., 17:26

hrkLJ: Opet, gledajući televizijski program i razne serije, pogotovo Cosby show, Pod istim krovom i njima slične, čovjek stekne dojam da ih je pola populacije u SAD-a. Pa ostadoh šokirana podatkom da ih je samo 11-13%.

18.09.2012., 17:39

Željko Matuško: polako i teško se probija podatak kroz američke medije koji postoji još od prije 90. a to je da rase NE POSTOJE. znanstvenici su na uzorku od 40 000 ljudi iz cijelog svijeta utvrdili da se razlikujemo jedva 0,1%. U tih zanemarivih 0,1 stanu sve naše vidljive i nevidljive razlike. Odbacivši tezu da su se Kromanjonci (naša vrsta...) miješali s neandertalcima jasno je da na svijetu postoji samo jedna ljudska vrsta. Homo sapiens sapiens. ili pravi čovjek. Ipak u Americi čak i sami crnci , ne znajući kako kvalitetno parirati pritisku bijelaca odgovaraju drugim rasizmom što u konačnici samo komplicira i tako nemoguću situaciju koja stalno lebdi na rubu konflikta. naše razlike u boji koži zasnivaju jedino na odgovoru naših gena na uvjete u okruženju u kojem živimo. prije 120 do 100 tisuća godina na svijetu je bilo ne više od 2500 ljudi (tamne boje kože!) i to u Istočnoj Africi u doba najveće suše dio njih prešao je na Arapski poluotok i otamo se otisnuo na putovanje širom svijeta. svi ljudi na svijetu su doslovno bliski rođaci jer svi potječu od tog jednog, posljednjeg, nakon suše preživjelog plemena nakon suše. ... prikaži sve

18.09.2012., 12:17

Latz: Članak stoji po svojim premisama - samo jedna stvar je čudna - gdje je tu film 'Red Tails'?

Ne slažeš se? Komentiraj!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.

Budite naš čitatelj reporter Obrazac
telefon: 01/24-24-242 e-mail: reporter@24sata.hr Sve priče objavljene u tiskanom izdanju nagrađujemo sa 100 do 1000 kuna. Šaljite i na MMS: 099/224-2424, SMS 662024 (1,24 kn za sve operatere).

Zatvori / Otvori toolbar
101 do 10. rođendana