Većina Hrvata troškove bilježe na komadu papira

Prosječni neto prihod Hrvata, koji na godinu iznosi 4763 eura, znatno je niži od europskoga prosjeka, koji se kreće oko 12.500 eura, ističu u GfK - Centru za istraživanje tržišta. To potvrđuju i rezultati njihova istraživanja o potrošačkoj klimi u Hrvatskoj prema kojima tek tri posto Hrvata očekuje znatno financijsko poboljšanje u 2009. Hrvati više vole dugovati bankama nego obitelji i prijateljima. Tako se u pojedinim kućanstvima najviše zadužuje po tekućem računu (69 posto), kreditne kartice naradije “pegla” 37, a namjenske kredite ima 31 posto ljudi. No oko polovice ispitanika izjavilo je da na neki način ipak vodi brigu o dugovima, od čega 69 posto poseže za staromodnom metodom - bilješke vode na papiru. Pri izračunu obiteljskog budžeta osam posto Hrvata rabi kalkulator, a samo 6 posto služi se računalnim programom.

BILJEŠKE VODE ISTRANI, ZAGREPČANI I DALMATINCI
Tek nešto manje od polovine kućanstava ozbiljnije prati svoje zajedničke troškove. Čak 74 posto Zagrepčana i Istrana te 71 posto Dalmatinaca evidenciju o mjesečnim zaduženjima najradije zapisuje na papir.
SAMO 19 POSTO DODATNO ŠTEDI ZA MIROVINU
Čak 81 posto Hrvata ne štedi novac za stare dane. Tek 19 posto ispitanika izjasnilo se da dodatno štedi za mirovinu, pokazalo je istraživanje GfK.
>>>Kako je prosječni neto prihod na godinu u Hrvatskoj više od upola manji od europskoga prosjeka, Hrvati dodatno ne štede za mirovinu. Oni koji to rade najčešće uplaćuju životno osiguranje (52%) ili treći mirovinski stup (33%).

>>>Ispitanici koji su u mogućnosti štedjeti za mirovinu na mjesec izdavajaju oko 300 kuna (30%). Više od 600 kuna odvaja njih 12%
>>>Za mirovinu se najviše dodatno štedi u Zagrebu i okolici (25%) te Istri i Primorju (27%). Najviše štede ljudi u dobi između 35 i 44 godine
>>>Praćenje zajedničkih troškova kućanstva najprisutnije je u Istri, Primorju i Gorskome kotaru, gdje evidenciju o tome vodi 53% ljudi
>>>Zajednički se troškovi najmanje prate u sjevernoj Hrvatskoj (40%), u naseljima do 2000 stanovnika (37%) i od ljudi nižeg obrazovanja (33-37%)