'U svakoj skupini ima dobrih i loših, pa čak i među kojotima'

Saborska sjednica počela je minutom šutnje čime je na 15. godišnjicu smrti odana počast prvom predsjedniku Franji Tuđmanu. 

Oporbeni zastupnici potom su ponovno tražili stanku, ali ovoga puta kako bi progovorili o stanju u zagrebačkoj tvornici RIZ odašiljači, dok je nezavisni Damir Kajin progovorio o problemu ovrha. 

Boro Grubišić (HDSSB) upozorio je da kriminalna pretvorba i privatizacija u RIZ-u i dalje traje.

- Ne kažem da je cijela vlast tako orijentirana i ova Vlada, ali pojedinci iz vlasti povezani su s određenim pojedincima iz poduzetničkih sfera, da ne kažem mafijaških gdje provode takve odluke i takve namjere koje dovode RIZ odašiljače u situaciju da su već 15 puta bili na Markovom trgu, pisali su predsjedniku Sabora, Vlade i države nekoliko puta, ali se ništa ne rješava - upozorio je Grubišić.

Patrik Macek/PIXSELL

Prozvao je DORH i Uskok da ništa se rade po tom pitanju iako prijave postoje.

- Je li to u pitanju rodbinska veza, jer jedan od dioničara je i rodbinski vezan s djelatnicom DORH-a, a da ne govorim o ostalima - upitao je Grubišić.

Naveo je da radnici RIZ odašiljača prozivaju Kamila Vranu, čovjeka poznatog po pronevjeri robnih rezervi, Roberta Hirca iz afere Zagorec i uvoza smeća za naše MIG-ove. Kazao je da su građevinari već donijeli metre i označili atraktivnu lokaciju tvornice u Božidarevićevoj 13 na rubu maksimirske šume gdje se planiraju tzv. biseri Maksimira kako bi se zvao poslovno-stambeni prostor koji bi se gradio na tom području.

- U DUDI-u rade danas ljudi koji su Guciću, Kutli isporučili 160 firmi. Ti djelatnici i danas rade u toj agenciji. Nekad se zvao fond, pa je bio AUDIO, pa je sad danas DUDI ali isti ljudi odlučuju o tome. Iako su ministarstvo gospodarstva i financija naredili da se iziđe u susret takvoj jednoj izvoznoj firmi DUDI i CERP i dalje zatežu i podložni su utjecajima tih da kažem nazovi poduzetnika ili kako bih ja rekao ovdje mafijaša - proziva Grubišić.

Predsjednik Sabora Josip Leko upozorio je HDSSB-ovca da je olako izjednačio poduzetnike s mafijašima.

- To nije prihvatljivo, nije ni dobro, a nije ni točno. U svakom društvu ili skupini ima i dobrih i loših, čak i među kojotima, kako ne bi bilo i u ljudima - uzvratio je Leko.

Patrik Macek/PIXSELL

Nezavisni Branko Vukšić napomenuo je da je država tu da intervenira jer nije njezin posao samo da intervenira kada tvrtke padnu u gubitke pa da im pomogne s novcem.

- Slučaj RIZ-a pokazuje vlada nešto ispod stola, ne vlada pravo, nepravda vlada. Jer da ne vlada nepravda RIZ bi se odavno riješio - rekao je Vukšić.

Dragutin Lesar pozvao je nadležne da daju pozitivno mišljenje na model ESA u RIZ-u i da se pozabave hrvatskim gospodarstvom.

- Nemojte da opet premijer iz Turkmenistana, ili nekog stana telefonom zove i pita zašto niste riješili Imunološki, zašto niste riješili sada RIZ kao što vas je neki dan zvao kad je bio vani - poručio je Lesar.

Gorana Marića (HDZ) zabrinjava "toliki prijezir i bešćutnost politike prema proizvodnji". Uvjeren je da je riječ o trgovačkom centru da bi problem davno bio riješen i da bi se radile obilaznice na račun proračuna.

- Od drama radnica Kamenskog, Jadrankamena, Imunološkog, RIZ-a, da ne nabrajam na desetke i stotine tvrtki gdje su radnici oštećeni, gdje im plaće nisu isplaćivane, gdje smo iznevjerili i političko povjerenje, mogli bismo duboko prignuti glavu od srama. Država mora imati rješenje za sve. Nema tog problema kojeg Vlada nije u stanju riješiti, ako hoće. Ali ako nema Vlada rješenja za probleme, onda je jedino rješenje, zna se što - zaključio je Marić.

Patrik Macek/PIXSELL

Nezavisni Damir Kajin upozorio je na podatke Hrvatske gospodarske komore o 20.000 obitelji koje su zbog neplaćenih dugova ostali bez svojih domova. Broj oduzetih nekretnina u 2013. godini povećao se za gotovo 20% u odnosu na prethodne godine.

- Slijedi nam slom socijalnog sustava. U 2006. imali smo 319 ovrha nad nekretninama, 2009. godine bilo ih je 2579, 2013. bilo ih je 4784. Više od 250.000 radnika ima blokiran račun, naveo je Kajin i poručio da se mora uvesti osobni bankrot fizičkih osoba jer ovako više dalje ne ide. Apelirao je na zastupnike da svi zajedno pokušaju naći način kako pomoći ljudima da zbog duga od 2, 5 ili 10 tisuća kuna ne ostanu bez obiteljske imovine i onoga što su oni i njihove obitelji stoljećima gradili.

'U Hrvatskoj ne uspijeva ni 'grincajg', a kamoli nešto drugo'

Saborski zastupnici raspravljaju o izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima, jer je provedba pokazala nedostatke. Naime, većina do sada prijavljenih investicijskih projekata nije imala zatvorenu financijsku konstrukciju te se izmjenama zakona investitorima omogućava lakše i fleksibilnije podnošenje financijske dokumentacije vezane uz projekt. 

U želji da dodatno olakša investitorima izmjene zakona predviđaju da investitor u roku od 60 dana od odluke Vlade o proglašenju strateškog projekta mora dostaviti Ministarstvu gospodarstva dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini vrijednosti najmanje 10% ukupne vrijednosti projekta koje uključuje bankarsku garanciju domaće ili strane banke ili namjenski deponirana oročena novčana sredstva na rok od 9 mjeseci. 

Za Gorana Marića ta odredba je nelogična te upozorava da će ovaj zakon samo još više zakomplicirati, a ne pridonijeti investicijskim aktivnostima.

- Ne znam može li ijedan ekonomist koji je završio prvu godinu studija razumjeti da se mijenja zakon zato što investitor nema zatvorenu financijsku konstrukciju. Pa kako će uspjeti ako nema zatvorenu financijsku konstrukciju? Pa što ćemo dobiti s tim? Preduvjet je da je zatvorena financijska konstrukcija. Ako nema zatvorene financijske konstrukcije, bolje da ništa i ne počinjemo. Štetu će imati svi, a najviše država, a štetu će imati i investitor jer bez zatvorene financijske konstrukcije se ne ulazi u posao ni jedan - poručio je Marić.

Napomenuo je razlog za nedostatak investicija to što Hrvatska ima najviše troškove financiranja u Europi te da je u takvim uvjetima nemoguće investirati.

- Neka mi netko iz ministarstva dokaže da u bilo kojoj zemlji Europske unije postoji zakon koji jamči ovakve privilegije investitoru za koji nije osigurao financijsku konstrukciju, ja ću dignut ruku za taj zakon. Ali toga nema nigdje i nitko se ne usudi tako nešto napraviti nego vi, da netko tko nema novce da dovede investicije da naši izvođači i podizvođači rade, da obave posao i onda ostanu nenaplaćenih potraživanja. To će se dogoditi i to je smišljeno namjerno - ustvrdio je Marić.

Podsjetio je i na izjavu potpredsjednika Vlade koji je u veljači ustvrdio da "Vlada sve radi kako bi pogurale investicije" i da "zemlja koja se duboko izore, na njoj sve uspijeva".

- Da je duboko izorana zemlja, sve bi se u Hrvatskoj zelenilo, a s ovakvim vladanjem kao što je potpredsjednik najavio, ne uspijeva ni 'grincajg', a kamoli nešto drugo. Kad je već prošlo godinu dana, mijenja se zakon koji očito nije urodio nikakvim plodom - izjavio je HDZ-ovac.

Patrik Macek/PIXSELL

Nezavisni zastupnik Slavko Linić uvjeren je da se ovim zakonom neće riješiti pitanje investicija u Hrvatskoj. Koliko god se zakonodavno trudili nešto učiniti, nadležna ministarstva, kaže, nisu dovoljno efikasna.

- Mi moramo shvatiti ono što nama treba, efikasna uprava, brze odluke ministra koji će samo imati stručna mišljenja, vrlo jednostavno donijeti odluku i bitku za radno mjesto. Ako ne podignemo efikasnost, ako ljude ne rasteretimo bit će vrlo teško - poručio je Linić.