Misteriji hrane: Probajte pojesti jedan čips i zašto ne vole kelj?

Masna hrana puno se lakše jede i probavlja ako se kombinira s ljutim i kiselim namirnicama, utvrdila je studija američkog Sveučilišta Rutgers New York. Ljuta i kisela hrana te napitci smanjuju proizvodnju sline i isušuju usta te tako ispiru masti. Tako kombinacija odreska i crnog vina ili sira i kiselih krastavaca stvara osjećaj čistih usta, piše Daily Mail. 

- Jedan od glavnih razloga zašto je naša prehrana tako raznovrsna krije se u prirodnoj težnji da postignemo ravnotežu u ustima. Kombiniranje hrane različitog okusa dobro je za oralno zdravlje, zato što onemogućuju stvaranje previše sline, trošenje zuba i zubnog tkiva - istaknuo je voditelj istraživanja profesor Paul Breslin. 

Okus uvelike utječe na uživanje u životu, a spoj je različitih kemijskih signala koje dobivamo preko okusnih pupoljaka na jeziku. Svaki pupoljak ima više od 100 receptora koji prepoznaju okus i šalju signale mozgu. 

Manjak ljubavi prema brokuli i kelju

Četvrtina ljudi su superkušači hrane i imaju više od 10.000 okusnih pupoljaka dok prosječan čovjek ima 2000. Zato oni okus hrane osjećaju puno intenzivnije nego drugi. Kako bi provjerili imate li superkušačke sposobnosti, na jezik stavite nekoliko kapi plave boje (na primjer za kolače) i pritisnite komad papira. 

Okusni pupoljci neće u potpunosti upiti plavu boju pa će se na papiru pojaviti kao ružičasto-ljubičaste točkice nasuprot plavima. Prebrojite ih, a ako imate više od 35 moguće je da ste superkušač, istaknuo je britanski otorinolaringolog Shahzada Ahmed iz Bolnice kraljica Elizabeta u Birminghamu. 

Ako imate više okusnih pupoljaka, to bi moglo objasniti zašto vam se ne sviđa okus brokule, kelja i prokulica. Ovo je povrće gorko, a uz pojačana osjetila ima neugodan okus, dodao je. 

Lijeni okusni pupoljci krivi su za pretilost

Pretila djeca imaju manje osjetljivi osjet okusa nego djeca normalne tjelesne težine, potvrdila je njemačka studija provedena na 193 djece u dobi od šest od 18. godina. 

Djeca s prekomjernom težinom puno teže raspoznaju različite okuse. Najvjerojatniji razlog za njihovu pretilost krije se upravo u činjenici da im treba više hrane kako bi dobili jednaki osjećaj okusa kao i djeca normalne težine. Njihovi su okusni pupoljci jednostavno lijeni, objasnio je Ahmed.

Okusni receptori su i u trbuhu

Stanice za osjet okusa nisu samo u ustima već i u želucu i crijevima. One u ustima odlučuju o tome sviđa li vam se okus ili ne, dok one u želucu osiguravaju da se hrana probavi, odnosno sprječavaju probavljanje u slučaju da je hrana otrovna, napomenuo je Ahmed. 

Vrh jezika je najosjetljiviji

Karta okusa, prema kojoj je osjet za slatko na vrhu jezika, gorko na stražnjem dijelu, a slano i kiselo sa strane, više "ne vrijedi". Riječ je o zabludi još iz prošlog stoljeća, istaknuo je otorinolaringolog iz britanske bolnice Leicester, George Murty. 

Međutim, japanska studija je potvrdila da je vrh jezika kod žena osjetljiviji na kiselost, a stražnji dio na gorko i slano. Znanstvenici tvrde da se razlog za to najvjerojatnije krije u hormonima. Otrovi su gorki ili kiseli, a žene su posebno osjetljive na te okuse tijekom trudnoće ili dok pokušavaju začeti. To je svojevrsna prirodna zaštita od trovanja i gubitka djeteta.

Infekcija uha može oštetiti osjet okusa 

Prehlada utječe na osjet okusa, osobito ako je nos začepljen zato što 90 posto informacija o okusu saznajemo upravo preko mirisa. 

Slična situacija je i s uhom. Infekcija unutarnjeg uha može uništiti osjet okusa zato što se živci za okus protežu od jezika, preko unutarnjeg uha do mozga. Infekcija može pojačati osjet za masnu hranu što uzrokuje debljanje, objasnio je Ahmed. 

Na osjet okusa mogu utjecati i bolesti jetre i bubrega. Ovi organi zaduženi su za izbacivanje otrova iz organizma, a poremeti li se rad toga, otrov se može nakupiti te utjecati na živce i osjet okusa, dodao je dr. Murty. 

Osim bolesti jetre na okus utječe i štitnjača tei autoimuna bolest Sjogrenov sindrom. 

Masna hrana izaziva osjećaj sreće

Masna hrana uzrokuje proizvodnju endokanabinoida, kemikalija koji imaju sličan efekt kao marihuana. To može objasniti zašto ne možemo pojesti samo jedan čips. 

Masti su jedini izvor hrane koji uzrokuje takav efekt, a odgovor se krije u evoluciji. Masti su dobar izvor energije koji je našim precima bio potreban da prežive dugu zimu zbog čega ih je tijelo i počelo taložiti, istaknuo je otorinolaringolog Carl Philpott iz britanske bolnice James Paget u Norfolku.  

Lijekovi za srce i antidepresivi mogu uništiti osjet

Antidepresivi mogu spriječiti da se poruka o okusu prenese do mozga, a beta-blokatori za srce mogu utjecati na živce i okusne pupoljke na jeziku. Sličan učinak imaju i lijekovi za kemoterapiju. 

Geni utječu na vaša osjetila

Veliku ulogu u tome koju hranu volimo ili ne volimo imaju majke i geni. Već tijekom trudnoće, određeni okusi poput vanilije i češnjaka ulaze u maternicu putem amnionske tekućine, istaknuo je Philpott. 

Naučite kako se priviknuti na određene okuse

Znanstvenici tvrde da je moguće priviknuti se na određene okuse. Ova je tehnika osobito bitna kod djece koju odmalena treba naučiti na raznovrsnu prehranu. 

Kako biste zavoljeli hranu koju ne jedete, pokušajte je jesti s ljudima koji je obožavaju. Ne podnosite li brokulu, pokušajte je popržiti i bit će ukusnija. 

Možete probati i kombinirati masnu hranu s povrćem. Masna hrana će utjecati na rad receptora u želucu koji proizvode kemikalije zbog kojih se osjećamo dobro, objasnio je dr. Ahmed.