Napadaj panike vam poručuje: Čovječe, vrijeme je da usporiš

Napadaje panike ima svaki deseti, a prema novijim istraživanjima, čak i svaki treći čovjek. Žene su dvaput sklonije takvom ponašanju od muškaraca iako još nije razjašnjeno koji je uzrok tome. Napadaj panike je iznenadan, snažan osjećaj tjeskobe popraćen mješavinom fizičkih i psihičkih simptoma, a izaziva ga iznenadna navala hormona adrenalina koja ubrzava rad srca. 

Ta reakcija pojavljuje se kao posljedica instinktivnog osjećaja ugroženosti, kada se organizam, po principu “napadni ili bježi”, želi ili suprotstaviti ili pobjeći od onoga što ga ugrožava. Iako ljudi tijekom napadaja imaju osjećaj da će doživjeti srčani udar ili umrijeti, liječnici ističu kako napadaji panike nisu opasni za zdravlje. 

Oni su sastavni dio tjelesne obrane, koja izaziva pojačano lupanje srca koje pumpa veće količine kisika u ruke i noge, kako bismo mogli pobjeći iz potencijalno opasne situacije ili se suprotstaviti onom što nas ugrožava.

U čitavom organizmu doslovno vlada panika

Čovjek u napadaju panike ne može doći do daha, slabije vidi, dlanovi mu se znoje, a tijelo drhti, potom se pojavljuju mučnina i vrtoglavica te pojačan dotok krvi u obraze. Ljudi imaju osjećaj da će se onesvijestiti, ali medicinski gledano, to nije moguće. Da bi došlo do nesvjestice, krvni bi tlak morao biti znatno snižen, a kod napadaja panike situacija je obrnuta - krvni tlak se povećava.

Što se zaista događa s tijelom

Simptomi ne traju dugo, stišaju se nakon nekoliko minuta, ali se u kratkom roku mogu ponoviti i po nekoliko puta, pa čovjek misli da je to jedan napadaj. 

Odvraćanje misli na nešto lijepo zaustavlja napadaj

Tijekom napadaja panike možete si pomoći. Vježbe joge i meditacije smanjit će djelovanje stresa na tijelo. Korisne su i vježbe vizualizacije, koje podrazumijevaju stvaranje ugodnih slika u umu, čime se pozornost odvraća od turobnih misli, koje djeluju uznemirujuće i mogu potaknuti napadaj.

Mijenjanje rutine neće donijeti rezultate

Prije svega nastojte ne mijenjati svakodnevnu rutinu. Životni ritam ne podređujete strahu i razmišljanjima kako ćete izbjeći situacije za koje mislite da bi potencijalno mogle izazvati nove napadaje panike.

Umirite disanje i ublažit ćete simptome napada 

Vježbe pravilnog disanja mogu značajno pomoći u ublažavanju simptoma napadaja panike. Kako biste ovladali tehnikom disanja, položite ruke na trbuh, malo iznad pupka, i usredotočite se na disanje promatrajući podizanje i spuštanje ruku. Dišite polako. Pri udahu brojite do tri, a pri izdahu do četiri.

Napitci od kofeina, alkohol i glad izazivaju stres

Izbjegavajte napitke koji sadrže kofein - kava, čaj i sve vrste napitaka poput kole pojačavaju uzbuđenje, pa stoga potiču i sklonost stresu. Glad također znatno povećava osjećaj napetosti, pa jedite redovito.