Slanutak se melje u brašno za palačinke ili biskvite, peciva...

I danas se još mnogi začude kad vide slanutak u prodavaonicama jer ga nisu navikli jesti niti pripremati. Još se više iznenade kad vide mahune u kojima rastu - “čahurice” podsjećaju na kikiriki i u sebi skrivaju obično dva zrna. A čak i oni koji uživaju u salati ili varivu sa slanutkom ne znaju da su jestivi i mladi listovi koji se pripremaju poput ostalog zelenog lisnatog povrća i sadrže više minerala nego zelje ili špinat.

 

Sve to upućuje na to da se u sredozemnom krugu već dugo zrna slanutka kotrljaju oko ognjišta. Nije to ništa čudno jer se pokazao kao vrijedan izvor proteina, vrlo ukusan i pogodan za pripremanje širokog raspona jela. Najčešće se poslužuje u različitim vrstama salata, ali na sjeveru Afrike  i u Indiji vrlo je čest sastojak povrtnih, a i mesnih gulaša.

 

Kako se slanutak može i mljeti, njegovo brašno postaje podlogom za gotovo sva jela s brašnom, od popularnih peciva, preko palačinki do slastica. Neke se vrste čak mogu pripremiti kao kokice jer se rasprsnu na visokoj temperaturi, a zdrave grickalice možete pripremiti i s običnim slanutkom koji nađete u prodavaonici tako da ga najprije skuhate, a potom popržite, začinite prema želji i poslužite kao lješnjake.

 

No ručak može početi i s predjelom, a ako tada na stol iznesete humus, bliskoistočni namaz od slanutka i sezamove paste, slobodno može s time i završiti jer je ukusan i zasitan obrok. Odlično se slaže s većinom povrća u složencima pa ga iskoristite kad god vam se učini da vam jelu nedostaje ono nešto. 

 

Slanutak skuhajte i izmiksajte s tri žlice maslinova ulja, sokom pola limuna, soli, paprom i tahinijem. Sve zajedno miješajte dok se dobro poveže u jednoličnu pastu. 

Slanutak je jedna od najstarijih namirnica. Tragovi uzgoja i uživanja u jelima od te mahunarke iz razdoblja 7500 godina prije Krista nađeni su na Bliskom istoku.