Za doručak Hrvatice jedu suho voće i žitarice, a Hrvati šunku

Doručak je najvažniji obrok u danu i neophodan je kako bi organizam bio spreman i pun energije za svakodnevne izazove. Njegovo često preskakanje ili potpuni izostanak mogu voditi problemima sa srcem, pamćenjem te tjelesnom težinom. Hrvati, prema istraživanju, svjesni su prednosti doručka i redovito ga prakticiraju. Većina Hrvata doručkuje kod kuće, a petina (uglavnom mladi) na putu do posla ili škole. 

Žene doručkuju uglavnom marmelade, maslac, žitarice, orašaste plodove ili suho voće, a muškarci šunku, sendviče, kobasice ili ribu. Raznovrsnost doručka zapravo je odraz hrvatskog geografskog položaja jer se nalazimo na sjecištu kontinenta i Mediterana. 

U Velikoj Britaniji za doručak se najčešće jede slanina i jaja, Norvežani najviše uživaju u dimljenom lososu i mesnim narescima, a u Francuskoj dan ne počinje bez kroasana. 

Nađete li se na Mediteranu, za doručak će vas ponuditi fritajom, u Maroku pogačom ili palačinkama od griza, a u Jordanu namazom od slanutka i falafelom. 

U Aziji se doručkuje drugačije. Male količine riže, morskih algi, ribe, ukiseljenog povrća i miso juhe nezaobilazni su za prvi obrok u danu prosječnog Japanca, a na Tajlandu on počinje sa slatko-kiselom svinjetinom i ribom s okusom mente. 

U sjevernoj Americi, točnije u SAD-u najčešće se doručkuju pahuljice ili tost s maslacem od kikirikija. Stanovnici Havaja svoje baterije ujutro napunit će porcijom svježeg voća, a u Venezueli empanadama, pecivima sa sirom, mljevenim mesom i kombinacijom povrća i graha. 

Saznaj u brošuri više o idealnim namirnicama za doručak. Brošuru preuzmi ovdje.