Slovenija obavijestila Hrvatsku o novim pravilima prijema ljudi

Austrija će od idućeg tjedna primati samo migrante iz ugroženih država koji dolaze balkanskom rutom, a odbijati sve koji dolaze iz drugih razloga, o čemu je obavijestila Sloveniju, a ona druge države na ruti, među kojim i Hrvatsku, objavilo je u nedjelju slovensko ministarstvo unutarnjih poslova.

"O novonastaloj situaciji odmah smo obavijestili Hrvatsku, a ona Srbiju i Makedoniju", navedeno je u priopćenju za javnost, s upozorenjem da će Slovenija iste kriterije koje će primjenjivati Austrija primjenjivati i pri ulasku migranata u Sloveniju iz Hrvatske.
U Ljubljani navode da je slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar zadnjih dana u stalnom kontaktu s austrijskom ministricom Johannom Mikl-Leitner, da je migracijski val pod kontrolom i da se obavlja koordinacija postupaka s drugim zemljama na migracijskoj ruti.
Prema informaciji slovenskih vlasti, za ulazak migranata u Austriju preko Šentilja više neće biti dovoljna samo izjava da je njihov cilj zatražiti azil u Austriji ili Njemačkoj niti ocjena da nije riječ o čistim ekonomskim migrantima. Izdvojeno će se tretirati i možda odbijati i oni za koje se prosudi da u Austriju ili Njemačku žele iz različitih drugih motiva, da u tim zemljama žele studirati, tražiti posao ili da žele doći kod rodbine koja tamo već boravi.
U slovenskom ministarstvu unutarnjih poslova naveli su da će i dalje biti u stalnom kontaktu s državama kroz koje prolaze migranti kako bi se usklađenim djelovanjem kontrolirao njihov priljev, a  broj migranata što bolje uravnoteživao i smanjivao.
U Ljubljani navode kako je nova politika prihvaćanja migranata u Austriji i Njemačkoj rezultat velikog pritiska azilanata na te države, te da će se njihovim kriterijima prijma morati prilagođavati i Slovenija kroz koju migranti prolaze.

Austrija će uvesti od četvrtka nova pravila za izbjeglice

Austrija od četvrtka počinje primjenjivati nova pravila za ulazak migranata prema kojima će iz Slovenije nakon provjere na graničnom prijelazu Spielfeld/Šentilj propuštati najviše 2500 ljudi dnevno, javila je u nedjelju Slovenska televizija pozivajući se na neslužbene izvore i medije u Austriji.

Trenutačno iz Slovenije u Austriju dnevno ulazi oko 2500 migranata, što znači da se za sada broj dopuštenih ulazaka jedno vrijeme ne bi dodatno smanjio, ali bi ubuduće svi u Austriju ulazili preko Šentilja, dok ih je do sada i do polovice od ukupnog broja ulazilo autobusima preko tunela Karavanke.
Vlada u Beču o tome će sredinom tjedna obavijestiti i zemlje na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti, navodi Slovenska televizija.
Austrijska vlada navodno će o planovima za zaštitu južne granice od ilegalnog ulaska migranata odlučivati početkom tjedna, a u cijelosti bi se nove mjere počele primjenjivati u četvrtak.
U očekivanju da bi moglo doći do pokušaja ilegalnih prijelazaka, austrijska vlada planira produžiti zaštitnu ogradu koju već postavlja na graničnom prijelazu Šentilj i ne isključuje iste mjere i pojačanu graničnu kontrolu na nekim drugim prijelazima sa Slovenijom, ali i s Italijom na području Tirola.
Takva mogućnost izaziva zabrinutost u Italiji. Predsjednik trgovačke komore talijanskog Bolzana Michl Ebner izjavio je za list  Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung da bi pojačana granična kontrola dovela do zastoja na talijansko-austrijskom prijelazu Brenner preko kojega godišnje prijeđe 40 milijuna tona roba i  10 milijuna automobila s putnicima, u slobodnom režimu bez granične kontrole jer su i Italija i Austrija dio Schengenskog prostora, a otežala bi se i suradnja Austrije s talijanskom pokrajinom u kojoj živi austrijska manjina.
Slovenski premijer Miro Cerar rekao je potkraj tjedna da će zbog austrijskih ograničenja i Slovenija idućih tjedana i mjeseci morati djelovati na isti način svojoj južnoj granici s Hrvatskom, kako bi se zaštitio Schengenski prostor i kako Austrija ne bi trebala uspostavljati oštriju kontrolu na svojoj granici sa Slovenijom.
Cerar je Europskoj uniji nedavno predložio plan pojačane kontrole migranata na granici Makedonije i Grčke, što su podržale i zemlje kroz koje migranti prolaze, no neki slovenski mediji navode, prema pisanju njemačkog tiska, da njemačka kancelarka Angela Merkel time nije zadovoljna jer taj plan smatra inicijativom država Višegradske skupine koje se protiv kvotama za raspodjelu migranata koje je ona predložila još prošle jeseni, ojačavši svoj prijedlog razgovorima s Turskom koja bi učinkovitije trebala sprječavati ilegalni ulazak migranata u Europu preko grčkih otoka u Egejskom moru.

'Srbija će u migrantskoj krizi slijediti mjere Austrije, Slovenije i Hrvatske'

Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić pozvao je u nedjelju Europsku uniju na jedinstven pristup upravljanju migrantskom krizom i najavio da će i Srbija zatvoriti svoje granice za migrante učine li to Austrija, Slovenija i Hrvatska.

"Kroz našu zemlju je prošle godine prošlo 600.000 migranata. Brine nas to što EU nema jedinstvenu politiku i stav što da se dalje radi. I razne pojedinačne mjere država nas dovode u tešku situaciju", rekao je Dačić.
On je rekao da će dalji koraci vlasti u Beogradu ovisiti prvenstveno o potezima zemalja na zapadnobalkanskoj ruti. 
"Dakle, moramo vidjeti šta Austrija namjerava učiniti, da li će zatvoriti svoju granicu, a onda kasnije, da vidimo da li će to učiniti Slovenija i Hrvatska. Onda bi i Srbija bila prinuđena jednostavno zatvoriti granice, jer mi nemamo mogućnosti da toliki broj ljudi ostane u Srbiji", naglasio je Dačić u razgovoru za Deutsche Welle.
Dačić je ocijenio kao "veoma zanimljiv fenomen"  što migranti ne žele mijenjati rutu, te da nitko od njih nije išao preko Kosova, što je "vjerojatno zbog toga što se Srbija humano odnosila prema njima". 
Komentirajući mogućnost da migrantska kriza bude "instrumentalizirana" u izbornoj kampanji za prijevremene parlamentarne izbore koji se očekuju koncem travnja, srbijanski šef diplomacije rekao je kako bi se "nažalost moglo desiti da do zatvaranja granica, dođe baš u predizbornoj kampanji".
"Međutim, vladajuće stranke u Srbiji do sada nisu zloupotrebljavale pitanje izbjeglica, niti se rukovodile time što je popularno a što nije, već su prije svega željele pratiti njemačke stavove vezane za ova pitanja", naglasio je Dačić u intervjuu za DW, čije izvatke prenose i beogradski elektronički mediji.