"Bacamo novac iz Europske unije za promašene projekte"

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

CARNet i Agencija za odgoj i obrazovanje te partneri nedavno su ponosno prezentirali rezultate projekta uvođenja digitalnih sadržaja u osam predmeta, uključujući povijest, zemljopis, matematiku te hrvatski jezik. Projekt je počeo prije dvije godine i nazvan je ICT Curricula.

Tijekom 2014. u tri škole počela je eksperimentalna provedba u kojoj su sudjelovali 522 učenika i 15 učitelja. U nastavi su primijenjeni digitalni nastavni materijali na mobitelima i računalima. Projekt je sufinanciran iz EU. No iako su voditelji projekta naglasili da se i u praksi pokazalo da je uspio, čini se da je za neke nastavnike to bio bačen novac. Sukus analiza su objavili na internetskom portalu Nastavnici.org pod nazivom: “Promašaj zvan ICT Curricula”. Iako ti sadržaji nisu obvezni za primjenu u nastavi, nego zamišljeni kao pomagalo, prosvjetarima je zasmetalo što se na takav “tehnički manjkav materijal” uopće troši. Nastavnici tvrde da je projekt zastario, pun pogrešaka, a korišteni materijal su daleko ispod razine informatičkih znanja većine učenika i nastavnika.

- Sadržaj je siromašan. U uputama objavljenim na stranicama AZOO navedeno je kako su materijali namijenjeni korištenju na nekoliko sati svakog predmeta, ali svejedno izgleda prilično mršavo. Tehnički aspekt cijele stvari djeluje zastarjelo, odmah u oko (ili uho) upada potpun manjak zvuka, što je za učenje stranog jezika nezamislivo. Čak nema ni zvukova koji bi učeniku do znanja dali je li mu odgovor točan ili ne. Zadaci koji su postavljeni pred učenika nisu popraćeni konkretnom povratnom informacijom, nego učenik mora nabadati rješenja ako mu sustav javi da je rješenje pogrešno. Zadaci se svode uglavnom na povezivanje lijeve i desne strane ili zadatke višestrukog odgovora, što je šteta, jer bi se lako moglo ubaciti i one u kojima bi sami upisivali odgovor - napisala je na portalu Jelena Horvat, profesorica engleskog i pedagogije.

Kritike su i na račun materijala za hrvatski.

- Sve je kaotično, postavljeno zato što je moralo biti postavljeno, da se opravdaju potrošena sredstva i vrijeme, a rezultati ne samo da nisu poticajni, nego uzrokuju opravdano bujanje gorčine. Ako se na ‘klikanju’ i besmislenom upisivanju u tražilice jačaju digitalne kompetencije, to jačanje je slabašno Toliko potrošenih kuna, ali ne i na lektora! - smatra profesor hrvatskog. Za nastavnike povijesti projekt je za prošlost.

- Poluproizvod. Premda u sadržajima ima interesantnih tema koje na zanimljiv način pokušavaju približiti povijesne sadržaje djeci, to je izvedeno lošije od očekivanog. Previše se ostalo vjerno formatu udžbenika i računalnih prezentacija na koje smo se već navikli. Učenici su u 75 posto sadržaja i dalje pasivni konzumenti. Osnovni zadatak povjesničara u školama je razviti kritičko povijesno mišljenje. Ovakvi alati ne pomažu - napisali su profesori.

Kao loš primjer navode povezivanje povijesti i geografije. Geografske karte korištene u digitalnim materijalima su preuzete iz udžbenika ili internetskih izvora. Uvijek su male, tj. prekrivaju oko 1/3 vidljiva ekrana. Učenička interakcija s kartama je u najvećem broju slučajeva klikanje za označavanje određene lokacije, tvrde nastavnici povijesti.

- Daleko je to od materijala kojim bismo se trebali ponositi. Da je objavljen prije 15 godina možda, ali i tada je već internet bio pun interaktivnih, dinamičnih i lijepo oblikovanih sadržaja. Izgleda da 12-godišnje digitalne urođenike poučavaju kako se prozor zatvara klikom na iksić u desnom gornjem kutu. Mislite li da su im otkrili Ameriku? - pitaju se nastavnici Nedeljko Begović, Ela Rac-Marinić-Kragić i Šime Šuljić. Ono što nastavnici napominju je da većina i bez ovoga koristi različite alate za izradu nastavnog materijala - i to bez ijedne kune.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.