Čitanje knjiga dokazano tjera ljudski mozak na ljepše misli

Islanđani su posljednjih dana, nesumnjivo, apsolutni hit. No ono što treba motivirati nas u Hrvatskoj nisu samo srčani nogometaši nego činjenica da njih 318.000, što je ukupan broj stanovnika Islanda (ta brojka je trećina svih Zagrepčana), godišnje kupi 2,5 milijuna knjiga. 

Knjiga je tamo najcjenjeniji poklon, a čitaju baš svi. Za razliku od Islanđana, Hrvati čitaju i kupuju knjige sve manje. Ovih 2,5 milijuna kupljenih knjiga u knjižarama Hrvati su imali 2009. godine (a nas je četiri milijuna!), no onda je uslijedio pad od čak 40 posto. Istraživanje pokazuju da odrasli u Lijepoj Našoj bježe od knjige kao vrag od tamjana, a takve navike, nažalost, prenose i na djecu, koja po rukama neprestano premeću mobitele, tablete ili playstation joysticke, ali knjiga im je nešto strano. Slabo se čita i lektira, a svakako dodatno odmažu nepovezane izjave ljudi poput Željke Markić, koje su na rubu neke vrlo opasne znanstvene fantastike. Markićkina udruga U ime obitelji napisala je zahtjev s primjedbama na nacrt kurikularne reforme, a ova radikalna i konzervativna struja smatra da iz lektire treba izbaciti niz naslova domaćih i stranih autora. 

Javnost je s nevjericom pratila kako u 21. stoljeću, u jednoj sekularnoj državi, ova šačica vjerskih fanatika pokušava uvjeriti naciju da će knjige Silvije Šesto, Zorana Ferića, Slavenke Drakulić, Patricka Suskinda ili Harukija Murakamija navući djecu na ovisnost o pornografiji i zagaditi dječje mozgove perverzijama, pedofilijom, vampirizmom, kanibalizmom i vulgarizmima. No dok se borimo i s ovakvim pogubnim utjecajima, ne smijemo zaboraviti koliko je važno djecu poticati da čitaju i koliku to dobrobit ima na njihov razvoj i odrastanje. Djeci, kažu stručnjaci, u prvom redu treba promijeniti uvjerenje da je čitanje nešto dosadno, nezanimljivo, naporno i nadasve nekorisno. 

Godinama se stvara animozitet prema lektiri, no iako ima naslova koji su malo teži na prvo čitanje i na njih se može gledati na drzugačiji način ako se to želi, zalažu se nastavnici hrvatskog jezika koji su sudjelovali u kreiranju novog popisa knjiga za lektiru koji je trebao zaživjeti s reformom obrazovanja. 

Usadimo li djeci ljubav prema čitanju, kažu stručnjaci, ona će dobiti čvrstu bazu za izgradnju kvalitetne vlastite osobnosti. Pedagoginja Maja Jerčić kaže da će uz čitanje djeca zadobiti sposobnost usmenog i pismenog izražavanja vlastitih misli, mozak će im raditi i dobit će bolju i snažniju mogućnost prosuđivanja te kreiranja vlastitog stava i mišljenja. Jer djeca će kroz čitanje, ističe Maja Jerčić, vježbati i vlastitu koncentraciju i fokusiranost na predmet. Čitanje, zapravo, samo po sebi na određeni način nameće i uvjetuje koncentraciju. Jednako tako, smatra stručnjakinja, djeca će kroz čitanje doživjeti različita mjesta, uživjeti se u život prošlih vremena i moći u svojim mislima otputovati bilo kada i bilo gdje. Dok budu čitala iz zadovoljstva i ljubavi prema knjizi, djeca će se puniti znanjem kao enciklopedija, tvrde stručnjaci. Naučit će značenja različitih riječi i izraza te beskrajno širiti svoje opće znanje. Čitanje će ih, vrlo moguće, odvesti i na put da im uzor bude neki lik iz knjige, što je svakako zdravije nego da priželjkuju život ispraznih estradnih zvijezda. Osim toga, kaže Maja Jerčić, Kishon je znatno duhovitiji od američkih sitcomova, pa čitanje takvih knjiga razvija kod djece inteligentni humor. Genijalan primjer toga je, kaže, “Carevo novo ruho” H. C. Andersena. 

- Velike rasprave o lektiri i općenito o tome ‘kako bismo trebali odgajati djecu’ treba vratiti na početak. Djeca ne skidaju obrasce književnih djela nego obrasce života koji ih okružuje. Ne vidi li dijete u roditeljskom domu knjigu, ili ne vidi li nikad kako roditelji čitaju, manja je vjerojatnost da će i samo posegnuti za čitanjem. U tom smislu ništa se ne mijenja. Ideološko prepucavanje oko svega, pa i oko onoga ‘što bi djeca trebala’, najmanje donosi zdravlja djeci. Često bi najbolji naputak bio upitati upravo djecu što o tome svemu misle. Mnogi se upravo boje tih odgovora, no djeca su naša zrcala, mudri svjedoci vremena, te bi u tom smislu trebali razdvojiti istinski trud od licemjerja - kaže naša poznata dječja književnica Silvija Šesto te dodaje da već 15 godina po školama, vrtićima i knjižnicama cijele Hrvatske predstavlja svoja djela i druži se s djecom.
Dojma je, kaže, kako je očito da je komunikacija roditelja i djece pretrpjela i iz objektivnih, egzistencijalnih razloga, poveću devastaciju, pa roditelji s djecom provode vrijeme u šoping centrima umjesto da s njima čitaju ili idu u kazalište.

A za sve koji vole čitati lektiru i žele kupiti pokoji naslov preporučujemo da u današnjem broju 24sata izrežu kupon jer zajedno s Algoritmom omogućujemo popust od 50 kuna ako se knjige kupuju u Algoritmovim knjižarama, ili besplatnu dostavu ako se knjige kupuje preko web stranice www.algoritam-mk.hr.