Izazvao uzbuđenje: Kraljevski orao je sletio na Papuk...

Izuzetno smo bili uzbuđeni kad smo vidjeli fotografiju s nadzorne kamere ovog ljepotana na našim prostorima. To je prvi put da je kraljevski orao viđen u Parku prirode Papuk, rekao nam je v.d ravnatelja Parka prirode Papuk Alen Jurenac.

Orao krstaš, nazvan još i kraljevski orao, ove zime preletio je Hrvatsku i nakratko se odmorio u lovištu Javornik, koje se nalazi u zapadnom dijelu Papuka. Njegovo veličanstvo zabilježile su nadzorne kamere u društvu vrana. U Hrvatskoj u zadnje vrijeme nije zabilježena niti jedna jedinka ove impozantne grabljivice koja potječe iz porodice jastreba. Stoga je ovakav rijedak prizor zaista zadivljujuć. Radi se o orlu imena “Auki58”, kaže nam Jurenac, kojem su lani u lipnju mađarski ornitolozi ugradili GPS lokator te prate njegov let po svijetu.

- Nemamo informaciju što ga je uopće nagnalo da dođe na Papuk. Dosad nikad nismo dobili informaciju niti da je bio u preletu iznad Papuka niti da se gnijezdio ovdje. Posljednji put u Hrvatskoj je bio 2013. godine u preletu iznad Lonjskog polja, ali to je bila druga jedinka ove vrste - kaže Jurenac dodajući kako je ova vrsta dosta ugrožena, broj jedinki je smanjen, a vrsta pred izumiranjem.

Prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, posljednji poznati par orla krstaša gnijezdio se krajem 20. stoljeća kraj Iloka, na obroncima Fruške gore. No posljednjih godina brojnost mu pada i na Fruškoj gori u Srbiji, gdje su opažena samo tri para. Nekad je kraljevski orao bio simbol Austro- Ugarske, a danas je gotovo pred potpunim nestankom u Europi. No zahvaljujući intenzivnim programima zaštite, vrsta nije izumrla. U europskom dijelu najviše ih ima u Slovačkoj i Mađarskoj. Tamo ih se nalazi od 120 do 130 parova. Ali ima ih i u Bugarskoj i u Makedoniji, gdje je od 80 do 100 parova. U cijeloj Europi ih obitava, procjenjuje se, od 850 do 1400 parova. Najviše ih ima u Rusiji.

Inače, orao krstaš strogo je zaštićena vrsta. Ubijanje i proganjanje ove vrste zabranjeno je, ali i dalje se događa. Naseljava uglavnom slabije pošumljene predjele do 1000 metara nadmorske visine. Za gnijezdo bira visoko usamljeno drvo s kojeg ima širok pregled terena. Nažalost, ova je činjenica kraljevskog orla učinila veoma podložnog ljudskom ometanju staništa, pljačkanju ili uništavanju gnijezda. Veoma je sličan surom orlu, no ipak je malo manji. Dugačak je do 83 centimetra s rasponom krila do 205 centimetara. Ženke su veće od mužjaka i paze na svoje potomke, koji su spremni na svoj prvi let nakon 70-ak dana.