Krunski svjedok: Spajali su nas na struju, gurali cijevi u usta...

Ključni svjedok u suđenju za ratne zločine Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao Kapetan Dragan, koje je počelo u utorak u Splitu bit će bivši zatočenik Velibor Bračić.

On je kao 23-godišnjak zarobljen u lipnju 1991. godine kraj Knina dok je s trojicom suboraca izviđao srpske paravojne položaje. Utrpali su ih u prljavu zemunicu te danonoćno tukli šakama, nogama, gumenim palicama i kundacima po cijelom tijelu. Priključivali su ih na struju, gurali im puščane cijevi u usta, izvodili na fiktivna strijeljanja, tjerali da pjevaju četničke pjesme, psihički ih maltretirali te mučili glađu i žeđu.

Zatvorenici su se zbog toga žalili Draganu Vasiljkoviću, koji je u to doba u Kninu bio instruktor i zapovjednik paravojne postrojbe, ali i upravitelj zatvora. No Vasiljković ne samo da im nije pomogao, nego ih je i sam mučio.

Bračić je svjedočio kako su polumrtve pretučene zatočenike vadili iz ćelija i tobože ih vodili u bolnicu. Bacili bi ih s bedema kninske tvrđave i rekli da su poginuli pri pokušaju bijega.

Nakon 50 dana je s kninske tvrđave prebačen u zatvor u “Staru bolnicu”, koju su držali martićevci.

- Tek na kraju, zadnjih pet dana, kad nas je preuzela teritorijalna obrana, stariji ljudi, bilo nam je nešto lakše. Nada se pojavila kad je došao Međunarodni crveni križ i popisao zarobljenike - kazao je Bračić.

Tada je dogovorena razmjena, kojom je s neprijateljske strane rukovodio sam Ratko Mladić, te je Bračić nakon 80 dana mučenja konačno ugledao slobodu. Nakon oporavka vratio se u HV i sudjelovao u ratu sve do Oluje.

- Vasiljković je već devet godina proveo u australskom zatvoru, a do kraja suđenja proći će još nekoliko godina. Čak i ako ga osude na 20 godina robije, po presudi će biti pušten na slobodu. Naime, u odsluženje kazne bit će mu uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, što će biti taman dvije trećine dosuđene kazne, nakon čega ih uobičajeno puštaju - rekao nam je jednom prigodom Bračić pozivajući policiju i pravosuđe da budu brži u procesuiranju ratnih zločina.

- Kapetan Dragan nije tamo bio sam. Ima ih još koji trebaju odgovarati za zločine od kojih i danas stradavamo i umiremo. Treba s procesima požuriti dok su svjedoci živi i dok još mogu govoriti - upozoravao je Bračić dodajući kako su svjedočenja iz druge ruke za sud nevažna.     

Tužiteljstvo se nije pretrglo oko svjedoka protiv Dragana

- Kad sam se obratila ŽDO-u Šibenik, predstavila sam se, rekla im na čemu radim i zamolila ih za uvid u predmet. No ništa mi nisu pomogli - kaže nam odvjetnica Višnja Drenški Lasan.

Nju je angažirao australski National Wild News, protiv kojega je Dragan Vasiljković pokrenuo parnicu tražeći odštetu tvrdeći da nije istina da je zločinac kao što su to novine Australian napisale 2005. godine. Australski sud odlučio je sam provesti postupak i novinarke su morale dokazivati svoje tvrdnje.

- U kolovozu 2008. obratila sam se braniteljskim udrugama na području Gline i Knina, gdje su Vasiljković i njegovi ljudi počinili zločine. Razgovarali smo s ljudima iz Gline, ali i s pripadnicima pričuvne policijske postrojbe iz Bjelovara koji su bili u Glini tijekom napada. U Kninu smo uzimali izjave zarobljenika koji su prošli torturu u zatvoru na tvrđavi. U tome mi je pomogao Ivan Pandža Orkan i braniteljske udruge, koje su se organizirale, pronašle svjedoke itd. Imali smo izjave svjedoka, dio ih je svjedočio putem videoveze na sudu u Zagrebu, a treća skupina svjedoka je u travnju 2009. otputovala u Australiju gdje su direktno svjedočili - kaže nam Drenški Lasan kojoj je, uz suradnika Tomislava Kešinu, pomagao tim ljudi. Njezina kolegica iz BiH Branka Praljak došla je i do Džemile Subašić koja je svjedočila kako ju je Vasiljković silovao.

- Nakon toga australski sud je u prosincu 2009. odbacio Vasiljkovićevu tužbu. Smatram kako je to bio prijelomni trenutak kad je bilo jasno da će ga izručiti Hrvatskoj - kaže Drenški Lasan. Ivana Pandžu Orkana prije nešto više od mjesec dana pozvali su u ŽDO u Sisak.

- Tražili su me dokumente zaplijenjene nakon Oluje. Riječ je o izvješćima pripadnika postrojbi Kapetana Dragana nakon akcije Žaoka. Dao sam iskaz te analizirao dokumentacije - rekao nam je umirovljeni pukovnik HV-a Ivan Pandža Orkan.  

U ljeto 1991. zavio je Glinu u crno    

Dragan Vasiljković je u srpnju 1991. u Glini sudjelovao u napadima na Jukinac te sela Gornji i Donji Viduševac. On je planirao napade. Stanovništvo je natjerano na bijeg, pljačkana je imovina te su ubijeni i ranjeni civili i jedan strani novinar.     

'Žao mi je, ali moram ih ubiti...'

Novinarka Anne McElvoy intervjuirala je Vasiljkovića u Kninu u srpnju 1991. godine.

- Kad hrvatska strana koristi bolnice, policijske postaje ili sela kao utvrđene položaje, žao mi je, ali moram ih pobiti - rekao joj je Vasiljković.     

Bio je u sukobu sa Šešeljem

Dragan Vasiljković bio je izravni eksponent Franka Šimatovića Frenkija, Miloševićevog čovjeka koji je bio važan čovjek obavještajne službe. TIjekom rata sukobljavao se sa Šešeljem i lokalnim psima rata, za račun Miloševića.     

U Bruškoj Vodi ubili su dvojicu

Jedan pripadnik srpske paravojske svjedoči da je u centru za obuku u Bruškoj Vodi kraj Benkovca vidio u veljači 1993. godine dvojicu iz Vasiljkovićeve postrojbe kako premlaćuju i potom iz vatrenog oružja ubijaju dva zarobljenika.     

Džemila: Silovao me je sedam puta

- Kažem mu, molim te, nemoj me dirati. Ubij me sad, ali me nemoj dirati. Rekla sam mu da sam već bila silovana u Liplju, a on kaže, gdje može jedan Srbin, mogu svi - govori Džemila Subašić i dodaje kako ju je 1992. godine Vasiljković u Zvorniku silovao sedam puta.     

Nakon njegova pohoda ostalo je 20 mrtvih...     

Policajac Milan Špoljarić, zarobljen u Glini, rekao je da su ga Draganovi ljudi redovito tukli po slomljenim rebrima. Dragan Vasiljković se, tvrdi Špoljarić, hvalio kako je predvodio napad na njegovo rodno selo u okolici Gline, u kojemu je nakon pada otkriveno 20-ak ubijenih civila.     

U Bruškoj je osobno mučio

Dragan Vasiljković je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kraj Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije, piše u optužnici protiv kapetana Dragana.     

On je prvi izručeni Australac uopće

Vasiljković je uhićen u Perthu 2006., ali je australska vlada tek nakon višegodišnjeg pravnog natezanja u studenome 2012. godine donijela odluku da će ga izručiti Hrvatskoj. On je prvi Australac izručen zbog ratnih zločina.     

'Srbijo, pomozi, ubit će me Hrvati'

Vasiljković je tražio pomoć Srbije jer se plašio zatvora u Hrvatskoj i ubojstva. - Bilo bi dobro da se Srbija oko mojeg problema dogovori s Australijom ili s Hrvatskom - rekao je nakon uhićenja, no u zatvoru je imao odličan tretman. Ugrađen mu je i stent.     

Predložio je da uđe u razmjenu        

Predlažem srpskom pravosuđu da me stavi u program razmjene zatvorenika s Hrvatskom, u slučaju da budem izručen Zagrebu, i da se tako opet vratim u Srbiju, rekao je dok je u Australiji čekao izručenje, no nije to ponovio.