"Mi ulažemo u nastavnike i učenike, a ne u namještaj"

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Šibenska privatna gimnazija s pravom javnosti jedna je od 40-ak privatnih srednjoškolskih ustanova u Hrvatskoj. Postoji od 2007. i do sada je na fakultete ispratila pet generacija maturanata. Godišnja školarina iznosi 26.200 kuna i u cijelosti je plaćaju roditelji učenika. Za taj iznos njihova djeca, uz verificirani gimnazijski program, na raspolaganju imaju učenje četiri strana jezika, informatiku, e-učenje, individualni odnos s učenikom i dopunsku nastavu.

U školi je 60 učenika u četiri gimnazijska razreda, a predaje im 25 profesora. Istina, školarina je za hrvatske prilike skupa, ali kako naglašavaju u gimnaziji postoje i značajne pogodnosti. Nastava je, objašnjavaju, individualna i profesori s pojedinom djetetom rade onoliko dodatnih sati koliko je potrebno da savlada gradivo.

- Državna matura je ono po čemu se mjeri rad obrazovnih ustanova. Otkad je uvedena, nema švercanja. Rezultati naših učenika na maturi, a poslije i na fakultetima, pokazuje da je naša škola na razini priznatih državnih gimnazija i tu nema mjesta prigovorima da se u privatnim školama prolazi zato što se plaća školarina - rekla je Marijana Pešić, pomoćnica ravnatelja.

U gimnaziji se hvale kako umjesto osjećaja nesigurnosti koji vlada u našem društvu sve četiri godine školovanja stvaraju prostor u kojem ima mjesta za nadu, kreativnost i osjećaj samopouzdanja. Radni dan počinje u osam sati. Nastavni sat traje 45 minuta kao i u državnim školama. Dvije su pauze od 20 minuta, jedna je nakon trećeg, a druga nakon petog sata. Raspored gotovo svaki dan u tjednu predviđa barem jedan školski sat slobodan za učenje i konzultacije s profesorima. Sve ono što im nije jasno iz nekog predmeta mogu i moraju proraditi s profesorom te tako izbjeći brojne sate provedene na dodatnim instrukcijama nakon škole. Redovna nastava najčešće završava u 14.30 sati. Poslije toga kreću sve dodatne aktivnosti koje nudi škola. Maturanti subotom imaju pripreme za državnu maturu.

U četiri godine sluša se dvadesetak predmeta. Matematika i svi jezici u rasporedu su cijelu godinu, kao i u drugim školama. Ostali predmeti raspoređeni su u cikluse. To znači da jedan dio polugodišta slušaju intenzivno, recimo fiziku, biologiju i povijest, a drugi dio polugodišta samo kemiju i zemljopis. Likovna umjetnost i informatika slušaju se u samo jednom polugodištu, a glazbeni i vjeronauk u drugom.

- Cilj ovakve nastave je usredotočiti se na manji broj predmeta i bolje savladati gradivo - kaže Pešić.

Problemi s financijama nisu problem samo državnog školstva. - Iznos školarine za roditelje je svakako previsok, ali za školu je jedva dostatan za pokrivanje najosnovnijih troškova - kaže Pešić.

Međutim, u ovoj školi ne razmišljaju o “outsourcingu” ni “spin offu”.

- Imamo svoju čistačicu i ne kanimo je otpustiti. Međutim, kućne majstore nemamo, nego angažiramo vanjskog kad nešto treba napraviti. Štedimo na razne načine. Imamo tajnicu, ali ona je tajnica samo pola radnog vremena, a pola radnog vremena predaje informatiku. Nisu svi profesori u punom radnom vremenu. Satnicu kombiniraju ili s drugim školama ili s našim centrom za edukaciju - kaže Marijana Pešić.

Svjesni su mana i prednosti privatnog i državnog školstva, a za unapređenje ukupnog obrazovanja u Hrvatskoj smatraju nužnim uvođenje pluralizma i konkurencije među školama. Od osnutka 2007. šibenska Privatna gimnazija sudjeluje u međunarodnim programima te koristi sredstva pretpristupnih i pristupnih fondova EU. Gotovo da i nema učenika ove škole koji u sklopu nekog programa nije boravio u školama u inozemstvu, što im nije bio nikakav problem s obzirom na to da na razmjeni u gimnaziji predaju profesori iz Europe, a i bez toga u školi se provodi dvojezična CLIL metoda učenja. KA1 je novi europski projekt gimnazije na koji su aplicirali u sklopu projekta Erasmus plus. Riječ je o projektu kroz koji deset profesora ove škole na mjesec dana putuje u najkvalitetnije europske škole.

- Iako ne možemo profesorima ponuditi plaće veće nego što su u državnim školama, nastojimo ulagati u njihovo napredovanje i usavršavanje. Ne kažem da u državnom školstvu nema takvih primjera, ali oni su rezultat entuzijazma pojedinca, a ne sistema. Hrvatskoj je, nažalost, običaj da škole, kad imaju novac, ulažu u novi namještaj. Ulaganje u ljude je više slučaj nego pravilo – kaže Pešić.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.