'Reforma obrazovanja traži i veću administrativnu podršku'

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić ocijenio je u ponedjeljak da reforma obrazovanja traži i veću administrativno-stručnu potporu te je zato imenovao operativnu skupinu od 11 članova za potporu Ekspertnoj radnoj skupini (ERS) za provođenje kurikularne reforme koja će djelovati unutar Ministarstva.

Na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) bila je i nova voditeljica kurikularne reforme dr. Jasminka Buljan Culej od koje su novinari tražili da izdvoji glavne naznake svoga akcijskog plana. Objasnila je kako je svoj akcijski plan utemeljila na ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ali da je to plan koji je predočila uz svoju kandidaturu za voditeljicu ERS-a te da se po njemu neće raditi već po planu koji usuglasi ERS.

 Buljan Culej podsjetila je da su u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije navedene ukupno 44 mjere vezane uz sustav odgoja i obrazovanja, od kojih ERS samostalno vodi samo jednu, a MZO je nositelj ukupno 42 mjere. 

Uočena i poteškoća da tijela poput ERS-a i PSP-a nisu imali dovoljnu administrativno-stručnu potporu 

Ministar Barišić rekao je kako je u ponedjeljak bio na početku prvoga sastanka voditeljice i imenovanih članova ERS-a istaknuvši kako posebice raduje spremnost kojom su oni pristupili pripremi sjednice i proučavanju materijala.

Istaknuo je kako je uočena i jedna od poteškoća na koju mu je u prvim razgovorima skrenuo pozornost bivši predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije prof. dr. Neven Budak, a to je kako vrlo često tijela kao što su PSP i ERS kao stručnjaci nisu imali dovoljnu administrativno-stručnu potporu. Kako bismo to bolje regulirali, rekao je Barišić, odlučili smo se osnovati operativnu skupinu za potporu kako ERS-u, tako i PSP-u i ostalim stručnim tijelima koja sudjeluju u provedbi reforme obrazovanja, a nešto slično, podsjetio je, učinjeno je i prije 12 godina zbor provedbe Bolonjske reforme.   

 Ministar Barišić je naglasio kako je reforma vrlo složen proces koji zahtijeva sudjelovanje sviju - predstavnika Ministarstva, stručnjaka, škola, učenika i svih dionika toga sustava, a prije svega za reformu treba prilagoditi i zakonodavni okvir.   

Intenzivan rad na promjeni zakonodavnog okvira

 Vezano uz prilagodbu zakonodavnog okvira, ministar je izvijestio da se intenzivno radi na izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama i Zakona o strukovnom obrazovanju, te ostalih zakona vezanih uz sustav odgoja i obrazovanja.

 Kao drugu, kako je rekao, jako bitnu dionicu u provedbi reforme, spomenuo je unaprjeđenje sustava upravljanja ili rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama, pravilnik o licenciranju ravnatelja i model za njihovo licenciranje što se, istaknuo je, vrlo intenzivno priprema i uskoro će ući u javnu raspravu.

 S tim u vezi, a na novinarsku primjedbu "kako se više od 20 godina govori o licenciranju ravnatelja" te o rokovima za licenciranje, pomoćnica ministra znanosti i obrazovanja Sanja Putica odgovorila je da će se to znati, "u trenutku kada ERS bude radio u punom sastavu i kada oni 'izbruse' akcijski plan, a neki rokovi su već zadani i odnose se na 2018./2019. godinu".

 Ocijenila je da nemamo vremena i to ne samo prema hrvatskome sustavu već i po preporukama Europske komisije kojih ćemo se držati jer nam je, kaže, izrazito važno da pokažemo spremnost cijeloga sustava  i politike u Hrvatsko za reformu obrazovanju za koju je taj sustav već odavno sazrio.   

Reforma strukovnog obrazovanja posebno važan dio obrazovanje reforme

 Ministar je pak ponovio je svoje stajalište kako je reforma strukovnog obrazovanja posebno važan dio obrazovanje reforme. Podsjetio je da je prošli petak u Ministarstvu održan i forum o strukovnom obrazovanju na kojemu je sudjelovao i direktor Europskoga centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP) Joachim James Calleja.

 Najavio da će se u školskoj godini 2017./2018. uvesti 19 pozitivno ocijenjenih novih kurikula, od njih 26 koji su bili u eksperimentalnoj primjeni. Ukazao je i na povećanje financijske potpore provedbi kurikularne reforme i podsjetio kako je, u odnosu na 4,4 milijuna kuna za 2016., ove godine osigurano 9,49 milijuna kuna.