SDP ima alternativni model otkupa Ine - energetski holding

Na okruglom stolu kojeg je u srijedu u Novinarskom domu organizirao SDP, članovi SDP-a, naftni i ekonomski stručnjaci raspravljali su o budućnosti INA-e , energetskim problemima te aktualnoj temi vraćanja INA-e u hrvatske ruke. Na raspravi su se mogla čuti alternativni modeli od prodaje HEP-ovih dionica kojeg je Vlada predložila. Šef SDP-a Davor Bernardić istaknuo je važnost energetske neovisnosti u Hrvatskoj te kako ideja prodaja 25 posto HEP-ovih dionica za otkup INA-e nije dobra. Naglasio je kako Hrvatskoj treba vizija razvoja 21. stoljeća, do 2050. godine, a upravo važan stup vizije je energetska neovisnost Republike Hrvatske.

- Dužni smo učiniti sve da ne ugrozimo vrijednost HEP-a. Od Badnjaka traje jedan pokušaj najave privatizacije, tj otkupa INA-e, na način koji nije dobar. Privatizacija HEP-a ne smije biti jedini model otkupa INA e. Nismo vidjeli da Vlada ima jasan plan, samo su ga najavili, a nisu ga obrazložili. Naš stav je da se privatizacija HEP-a ne smije omogućiti. Postoje mnogi drugi modeli kako se može vratiti INA u hrvatske ruke- rekao je Bernardić dodavši kako se ovim modelom koji predlaže Vlada samo želi brzo prodati HEP kako bi se otkupila INA te onda preprodala s ciljem krpanja državnog proračuna i javnog duga.

SDP-ov zastupnik, ekonomski stručnjak i bivši ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić, pita se može li se INA uopće renacionalizirati i je li to u ovom trenutku moguće. Istaknuo je kako je bivša Vlada Zorana Milanovića pokrenula projekt IPO HEP-a, ali s ciljem da HEP profitira, a ne da taj novac ide u državni proračun. Naglasio je kako SDP ima alternativni model za otkup INA-e, a to bi bilo nešto kao energetski holding. U tom modelu vidi HEP, ali i ostale kompanije.

Taj model ne uključuje privatizaciju HEP-a već model kako osigurati da HEP iz toga profitira. Uz ispunjenje pretpostavki da je je MOL raspoložen za prodaju dionica u INA- i i da se to kreće u iznosima koji su na razini 25 posto HEP-a otprilike, mi imamo alternativni model koji uključuje aktivnu ulogu HEP-a. To može biti široki energetski holding. Pametno ulaganje od kojeg bi HEP imao samo koristi, sačuvao bi vlastitu imovinu, zadržao dobit, vlastite novce koje bi mogao pametno ulagati- rekao je Grčić dodavši kako SDP smatra da prijedlog Vlade da se proda 25 posto dionica HEP-a nije financijski održiv.

Taj model nije opravdan niti održiv. HEP bi izgubio 25 posto imovine, a novac bi otišao nekom drugom, državi, za realizaciju ciljeva koji nemaju direktne veze s HEP-om. A svake iduće godine ostajao bi bez 25 posto ostvarene dobiti. To je između 400 i 500 milijuna kuna godišnje. S financijskog aspekta to za HEP nije održivo- istaknuo je.

SDP- ov zastupnik i pravni stručnjak Peđa Grbin ukazao je na pravne komplikacije vezane za prodaju 25 posto HEP- ovih dionica.

Prvi problem je pitanje poštivanja prava EU. U prosincu 2016. Europska komisija pokrenula je postupak protiv RH zbog Zakona o privatizaciji INA-e. Taj postupak pokrenut je zbog tzv. zlatne dionice. Dokle god je Zakon o privatizaciji INA-e na snazi, RH može utjecati na to da MOL ne može trećoj strani prodavati vlasnički udio u INA-i. No, problem je što iz prakse Europskog suda u Luksemburgu ovakav način zadržavanja zlatne dionice nije dozvoljen i nije u skladu s pravima iz EU. No, uz iznimke, RH bi to mogla pravdati pred sudom pitanjem zaštite interesa energetske sigurnosti- rekao je Grbin dodavši kako je MOL nekoliko puta najavljivao kako će prodati dionice trgovačkim društvima koja dolaze iz Rusije.

Istaknuo je i problem pregovaranja oko kupnje udjela INA-e. Posebno problematičnim vidi situaciju da je protiv glavne osobe s druge strane MOL-a pokrenuta optužnica u Hrvatskoj pa se pita se tko je osoba koja će te pregovore s MOL-om voditi.

Naglasio je i problem oko privatizacije HEP-a.

- U slučaju da se provede privatizacija HEP-a kako je najavio predsjednik Vlade, RH bi bila suočena sa puno težim postupkom koji se ne bi mogao pravdati nacionalnim interesima kao što je to u slučaju s prodajom MOL-ovih udjela INA-i. Naime, predsjednik Vlade najavio je da će se privatizacija HEP-a provesti na način da hrvatskim građanima, mirovinskim fondovima i pravnim osobama prodavati dionice HEP-a. No, to nije u skladu s pravima EU i u slučaju privatizacije, pa makar i minimalnog udjela HEP- a, prodaja tih dionica ne može se ograničiti samo na hrvatske građane. Rezultirat će time da će u HEP zasigurno ući pravne i fizičke osobe koje dolaze izvan RH- naglasio je Grbin.

Naglasio je kako je SDP odustao od IPO HEP-a kojeg su napravili 2014., a kojeg je premijer Plenković u utorak u Saboru više puta spomenuo, zato što se procijenilo da to nije bilo u interesu Hrvatske.

- Ono što je zanimljivo, premijer danas kaže da će to biti temelj ove privatizacije HEP-a, a zaboravlja da je HDZ napao taj postupak 2014., a u ime HDZ-a je tada komunicirao Goran Marić- rekao je Grbin.

Davor Štern, bivši ministar gospodarstva, naftni stručnjak te bivši predsjednik Uprave INA-e, istaknuo je više modela kojim bi se mogla otkupiti INA, a jedan od njih je spajanje dviju kompanija.

Vratit ću se 20 godina unazad. Mi smo tada pregovarali s MOL-om o spajanju dviju kompanija, Već tada je to bilo krivo shvaćeno i napadano pa čak i od strane SDP-a da je to privatizacija. No, ja i dalje tvrdim da pretvaranje jedne dionicu u drugu dionicu nije privatizacija. Jedan od teoretskih modela je ponovno spajanje kompanija- rekao je Štern.

Kao drugi model vidi stvaranje energetskog holdinga, što je spomenuo Grčić.

Kao treću mogućnost predlaže da se nađe strateški partner koji ne predstavlja ugrozu kao MOL.

Postoje kompanije iz Azerbajđana, Kazastana koje imaju razvijenu naftnu industriju, a nemaju ništa u blizini što bi predstavljalo ugrozu- istaknuo je Štern.

Predlaže i četvrtu mogućnost, a to je korištenej investicijskih fondova.

Kao najbolji model vidi stvaranje energetskog holdinga.

Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva, istaknuo je kako uopće nije bitno je li INA privatna ili državna nego da je bitno da Hrvatska promijeni odnos prema vlastitom rudnom bogatstvu i sklopi adekvatan ugovor o koncesijskoj naknadi za koji smatra da je sada problematičan. Dok se ne riješi pitanje koncesijskih naknada za eksploataciju plina i nafte, kaže, nije bitno hoćemo li kupovati ili prodavati INA-u.

2009. godine Sanaderova vlada potpisala je ugovor kojom se Hrvatska obvezuje da neće povisivati koncesijsku naknadu za naftu i plin, a da od 2015. na dalje ne može biti viša od 10 posto. U susjednoj Mađarskoj koncesijska naknada je 12 posto- istaknuo je Fižulić.

Mladen Pejnović, bivši šef agncije DUUDI, smatra kako je mađarska politika sazrela i shvatila da je pitanje INA- e političko pitanje te da za pregovore postoje uvjeti.

Njihovi istupi prije nekoliko godina su bili da mi njima prodamo dionice INA- e, a sada su njihovi istupi da mi otkupimo dionice- rekao je Pejnović te dodao kako Zakon o privatizaciji INA- e ne bi trebalo mijenjati jer je to zadnji mehanizam koji Vlada ima u rukama, a to je da ne mora pristati pristati ni na kojeg kupca koji ima više od 10 posto.

Smatra da treba započeti razgovore s MOL-om, zadržati Zakon o privatizaciji INA-e, te da eksperti što prije trebaju dati poslovni model procjen.

Naftni stručnjak Pavle Uroda istaknuo je kako je INA nazadoval posljednjih 45 godina te da se danas nalazi u neusporedivo lošijoj situaciji nego prije 13 godina.

Devastirana je perspektiva jer se nije ulagalo u nova istraživanja, nije otkriveno ni jedno značajnije polje u zemlji ni inozemstvu. No, unatoč dominaciji mađarskih partnera imamo i pozitivna događanja 2015. godine. Nakon 30 godina pada proizvodnje, imamo prvi skok proizvodnje za gotovo 20 posto što pokazuje da je sve moguće- istaknuo je i složio se s Pejnovićem da pitanje konačnog vlasništva uopće ne bi trebala biti nikakva dubioza.

Smatra da u INA- u treba dovesti nove ljude koji ne moraju nužno biti Hrvati.

Predrag Sekulić, predstavnik Novog sindikata, govorio je o rafineriji u Sisku, a nije se složio s Urodom da u INA-u mogu doći i stranci.

- Ulazak MOL-a je prva greška koju je učinila tadašnja Vlada jer je ubrzo postalo jasno da neće ispunjavati obećanja. Najvažnije je napraviti sad dobru strategiju i raspoznati što uopće želimo od INA-e, uključiti stručne ljude, vratiti stručni kadat, donijeti obvezu odgovornosti za donesene odluke nove Uprave i ne dozvoliti nova politička uhljebivanja- poručio je.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i konomski stručnjak Josip Tica istaknuo je kako je Hrvatska prodala INA-u, a da nije regulirala način i sustav eksploatacije nafte i plina niti iznos koncesijskih naknada.

Skup mogućih rješenja uključuje opciju u kojoj se može unutar javnog sektora pronaći subjekte koji mogu javno zaduživanje povećati i sudjelovati u korporaciji. Mislim da treba jako dobro razmisliti da li treba privatizaciju HEP-a uključiti. HT je imao problem kada se privatizirao problem, dan danas je ta trakavica. Sličan problem imao u INA-i. HEP ima pet takvih problema, u tom smislu nereguliranosti monopola i funkcija regionalnog razvoja. U slučaju da HEP u privatizaciju uđe ovakav kakav je, to je tempirana bomba. To će dugoročno postati neriješivo. Operator prijenos sustava se privatizira, distribucija je sastavni dio nečega što se privatizira, distribucija plina je sastavni dio nečega što se privatizira, distribucija električne energije također- rekao je.

Na stručnu raspravu došao je i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Ante Čikotič koji je rekao kako nije čuo niti jedan alternativni prijedlog koji isključuje javni dug.

- Otvoreni smo za sve prijedloge, ali nažalost imamo taj limitirajući faktor javnog duga. Mi smo donijeli odluku da preuzimamo mađarski udio INA-e, znamo što želimo i u kojem smjeru idemo- poručio je.