Stručnjaci nisu otkrili kako su poginuli vatrogasci na Kornatu

Dr. Hrvoje Jasak je na sudu objasnio kako je kontaktirao više glasovitih stručnjaka za požare na američkim institutima u vezi metoda koje mogu otkriti uzrok tragedije

Filip Brala/Pixsell
Foto: Filip Brala/Pixsell

Tim stručnjaka koji je numeričkom simulacijom pokušao odgovoriti na pitanje kako su stradali vatrogasci na otoku Kornatu, uslijed eruptivnoga požara i sagorijevanja nehomogene plinske smjese ili pak na neki drugi način, nisu mogli decidirano odgovoriti na to pitanje. To je svjedočeći na suđenju Draženu Slavici u Zadru rekao član tima, dr. Hrvoje Jasak. Kada su prikupili sve podatke i „ubacili“ ih u računalo nisu dobili nikakav siguran odgovor. 

- Proračuni ovoga tipa traju više tjedana na najvećim svjetskim superračunalima do kojih mi nemamo pristup. Za punu analizu varijanti rubnih uvjeta potrebno je provesti više tisuća proračuna tog tipa, što je sa današnjim stanjem kompjuterske opreme u svijetu nemoguće, rekao je Jasak. Dodao je da je ove godine kontaktirao više glasovitih stručnjaka za požare na američkim institutima, ali ni da oni nisu mogli potvrditi da se računalnim metodama može potvrditi ili demantirati bilo koji scenarij. 

- Čak i kad bi potrošili velik novac na analizu ovoga tipa ne bismo došli do odgovora što se stvarno dogodilo, zaključio je Jasak. Odgovarajući na upit odvjetnika obitelji stradalih vatrogasaca, rekao je kako pri izradi analize uzroka stradavanja nisu uzimali u obzir podatke o mogućem sagorijevanju goriva iz helikoptera ili ostataka NATO bombe. Dr. Branka Ivančan Picek, meteorologinja iz DHMZ-a, pred Sudskim je vijećem govorila o klimatskim uvjetima koji su na dan tragedije vladali na otoku Kornatu. Ona i njezini kolege također su se koristili numeričkim izračunima, prema kojima je bila visoka vlažnost zraka, te je puhao jak jugoistočni vjetar. Pojasnila je i fenomen „virtualnoga stropa“, spomenutoga u teorijama o eruptivnom požaru i sagorijevanju plinske smjese, koja se nakupljala ispod toga stropa. 

- Sve ono što se događalo u atmosferi od tla do nekih 300-400 metara visine, zadržavalo se u tom sloju i nije bilo slobodne razmjene sa slobodnom atmosferom iznad. To je u skladu s ovim izrazom virtualni strop, ili slikovito rečeno kao da imate nešto u loncu i na njemu poklopac, pa sve što se događa unutra ne može van, pojasnila je poznata meteorologinja. O uzrocima smrti četvorice vatrogasaca, koji su umrli nekoliko dana nakon nesreće u bolnici, svjedočila je dr. Mirela Čarapina, obducentica Zavoda za sudsku medicinu iz Zagreba. Karlo Ševerdija (18), Josip Lučić (19), Marinko Knežević (52) i Tomislav Crvelin (23) umrli su zbog teških opeklina 3. i 4. stupnja, a opečena površina kože bila im je od 50 do 90 posto. Suđenje se nastavlja u drugoj polovici siječnja iduće godine. 

Možda vas zanima i ovo:
Message