U 'braku' sa šećernom bolesti: Čak može biti opasna po život

Pravilna prehrana iznimno je važna i treba postati stil života svakog dijabetičara. Šećere, masti i alkohol svakako treba izbjegavati. Ugljikohidrati najviše utječu na dijabetes i razinu šećera u krvi. Proteini manje utječu na bolest od ugljikohidrata. Masti utječu na brzinu pražnjenja želuca. To može sniziti razinu šećera brzo nakon obroka i povisiti je nakon što prođe neko vrijeme. 

Unos ugljikohidrata je ključan ako želite držati razinu šećera u krvi pod nadzorom. Ako jedete previše ugljikohidrata, to vam drastično može povisiti šećer nakon obroka. Važno je i paziti na veličine porcija. U pravilu, oboljeli koji se liječe tabletama trebaju pet manjih obroka na dan, a onima koji su na inzulinskoj terapiji broj obroka ovisi o vrsti terapije (u dogovoru s liječnikom). U oba slučaja važno je piti mnogo tekućine. 

U dnevnom unosu treba biti 55-60% ugljikohidrata, 15-20% bjelančevina i 25- 30% masnoća.

Obavezno je vaganje hrane

Oboljelima od šećerne bolesti savjetuje se da važu hranu koju tijekom dana smiju pojesti, jer im je zbog njihova zdravstvenog stanja dopušteno konzumirati samo određene količine hrane. Kako bi im se olakšalo svakodnevno vaganje namirnica i po nekoliko puta kao i sastavljanje jelovnika, stručnjaci su se dosjetili računanja šećernih jedinica. U početku je računanje nekima zbunjujuće, no kad se priviknu, obroke sastavljaju bez ikakvih problema. Optimalan unos jedinica šećera tijekom jednog dana ovisi o tjelesnoj težini čovjeka sa šećernom bolešću. 

24sata

Čovjek normalne tjelesne težine može pojesti 14 šećernih jedinica na dan, što znači tri za doručak, jednu za užinu između doručka i ručka, pet šećernih jedinica za ručak, jednu za užinu do večere, tri za večeru i jednu šećernu jedinicu za posljednju večernju užinu. 

Oni koji uz šećernu bolest pate i od gojaznosti dnevno smiju pojesti samo deset šećernih jedinica. To podrazumijeva dvije jedinice za doručak, jednu za užinu između doručka i ručka, tri šećerne jedinice za ručak, jednu za užinu do večere, dvije šećerne jedinice za večernji obrok, te jednu šećernu jedinicu za užinu prje spavanja. 

Thinkstock

Onima koji su pothranjeni ili premršavi, a boluju od dijabetesa dopušteno je svakog dana u organizam unijeti 18 šećernih jedinica. To znači da četiri šećerne jedinice mogu pojesti za doručak, jednu za međuobrok do ručka, sedam za ručak, jednu za užinu do večere, četiri šećerne jedinice za večeru te još jednu jedinicu za užinu prije odlaska na počinak. 

Za usporedbu, šećerni bolesnici s normalnom tjelesnom težinom, za doručak (3 šećerne jedinice) mogu, primjerice, pojesti krišku polubijelog kruha, 30 grama nemasne šunke i popiti 200 ml kiselog mlijeka. Za užinu (1 šećerna jedinica) između doručka i ručka mogu pojesti, primjerice, jednu manju jabuku, a za ručak (5 šećernih jedinica) kombinirati 30 g junetine, 25 g riže, krišku crnog ili raženog kruha, 200 grama cikle te jednu manju naranču za desert. Za užinu (1 šećerna jedinica) do večere mogu popiti 130 ml soka od naranče, a za večeru (3 šećerne jedinice) mogu kombinirati jedno jaje, dvije kriške prepečenca i 200 ml jogurta. Za posljednju večernju užinu mogu pojesti tri komada suhih šljiva. 

Šećerni bolesnici koji su uz to gojazni, smiju pojesti samo 10 šećernih jedinica na dan. Za doručak (2 šećerne jedinice) im je dopušteno pojesti, primjerice, 20 g kukuruznih pahuljica s 240 ml neobrana kravljeg mlijeka. Užina do ručka može biti šalica svježih jagoda, a ručak (3 šećerne jedinice) se može sastojati od 30 g piletine bez kožice, 100 grama krumpira bez ljuske te zdjelice salate od svježeg kupusa. Za užinu do večere, gojazni šećerni bolesnici mogu pojesti pola šalice kompota od višnje, trešnje, breskve, kruške ili dr. voća, a lagana večera (2 šećerne jedinice) se može pripremiti od 30 grama svježe ili smrznute ribe uz špinat kao prilog. Zadnja večernja užina ponovo može biti neko voće iz tablice. 

Shutterstock

Mršavima je dopušten najveći unos šećernih jedinica na dan, ukupno 18. Za doručak 4 šećerne jedinice) mogu pojesti, primjerice, krišku slatkog kruha, jednu malu hrenovku, 7 g majoneze i 130 ml soka od naranče. Za ukupno tri užine na dan dopušteno im je, primjerice, pojesti neko voće, ili 20 g keksa ili 25 grama biskvita. Ručak (7 šećernih jedinica) mogu kombinirati s čak sedam namirica, bilo mesa, povrća, tjestenine, kruha, svježe ili kisele salate. Večera (4 šećerne jedinice) je nešto oskudnija, ali ipak bogatija od one koju smiju jesti normalno uhranjeni ili gojazni šećerni bolesnici. Pri sastavljanju jelovnika važno je držati se dopuštenih količina šećernih jedinica, dok se sve popisane namirnice iz tablica mogu kombinirati.

Pravilna prehrana osoba oboljelih od dijabetesa ne smije sadržavati manje od 1300 kalorija na dan. Ona se sastoji od kruha od cjelovitih žitarica ili zamjena (riža, krumpir), mlijeka i zamjena (mliječni proizvodi), mesa, povrća i voća. 

Fotolia

Meso se dijeli na vrlo mršavo - piletina, puretina, riba; mršavo - junetina, teletina i divljač; i masno - teleća, juneća i janjeća prsa te mesne prerađevine s kojima trebate biti vrlo oprezni jer sadrže mnogo masnoća. Također trebate ograničiti unos voća zbog velikog udjela jednostavnih šećera i masnoća, kao i zamjena za njih (ulje, margarin, majoneza).

Top pet stvari koje se dijabetičarima smatraju zabranjenima 

Pivo, konzumni šećer (bijeli i smeđi), Bijeli kruh, tjestenina, previše voća. I ne zaboravite da količina hrane koju jedete mora biti optimalna, odnosno, dnevni unos mora biti podijeljen na više porcija. Ako jedete manje porcije, to će pomoći u regulaciji šećera, ali i u održavanju optimalne težine.

Pojačana sklonost depresiji

Oboljelima od šećerne bolesti tri je puta veći rizik od depresije. Njezini su simptomi: promjene sna, promjene apetita, teškoće s koncentriranjem, gubitak energije, uznemirenost, krivnja, jutarnja tuga i razmišljanja o samoubojstvu.

Fotolia

Redovita mjerenja šećera

S pomoću aparata za brzo određivanje glukoze u krvi oboljeli moraju barem četiri puta na dan izmjeriti šećer. Na osnovi tih rezultata prilagodit će i dozu inzulina prije svakog obroka nastojeći održati vrijednost glukoze što bliže normalnoj.

Oprez s takozvanim graničnim šećerom

Blaži poremećaj u metabolizmu glukoze naziva se oštećena tolerancija glukoze ili “granični šećer”. Oboljeli nemaju tegoba, a poremećaj se otkriva na rutinskim kontrolama. Nužno je napraviti daljnje pretrage jer granični šećer može značiti predstadij dijabetesa.

Komplikacije mogu biti opasne po život

Komplikacije zbog dijabetesa mogu biti akutne (nastaju naglo) i kronične (javljaju se postupno). Akutna je, na primjer, hipoglikemija (pad šećera), a simptomi su drhtavica, nemir, glad, mučnina. Kronične mogu biti promjene na krvnim žilama, bubrezima i očima pacijenta.

Fotolia

Inzulinska pumpa

Inzulinska pumpa je aparat veličine mobitela koji kontinuirano dostavlja male količine brzodjelujućeg inzulina imitirajući rad gušterače. Programirana je za dostavu bazalne količine inzulina, ali potrebu inzulina za obrok pacijenti moraju izračunati sami. Namijenjena je oboljelima od dijabetesa tipa 1.