‘U škrinjici uspomena’: Đaci oživili priču o Hasanaginici

Dok se posljednjih godinu dana koplja lome oko kurikularne reforme i uvjeravanja svekolike javnosti kako u hrvatskim školama prvenstveno vlada neučinkovit knjiški nastavni sadržaj, dio učitelja u svakodnevnom radu primjenjuje kreativne oblike nastave.
Kako na kvalitetan način osmisliti odgojno-obrazovni proces te pritom animirati i aktivno uključiti učenike u istraživačku projektnu nastavu, spojiti suvremeno i tradicionalno pokazali su učenici OŠ Zagvozd.

Povijesni lokaliteti

Bogatu kulturnu zavičajnu baštinu projektom “U škrinjici uspomena” dvadesetak učenika od četvrtog do osmog razreda okupljenih u istraživačku grupu zajedno sa svojim učiteljima uspjeli su inovativnim interdisciplinarnim pristupom u radu prezentirati javnosti. Otvorili su vrata škole lokalnoj zajednici, zaintrigirali javnost i pokazali kako se uči na izvorima bliskim učenicima i stvara zanimljiva nastava na suvremenim kurikulumskim ishodima. Učenici su tijekom školske godine obilazili povijesne lokalitete, od kojih su neki gotovo zaboravljeni i dobrim dijelom devastirani. Cilj im je bio istražiti mnogo stećaka i vrijeme za koje se vežu u povijesti, vjerske sakralne objekte te poveznicu balade “Hasanaginice” i Zabiokovlja. Danas ova “kamena gnijezda”, kako su ih nazvali učenici-istraživači, svjedoče o bogatom vjerskom i svjetovnom životu stanovnika Zabiokovlja još u 16. i 17. stoljeću, kad su rijetkosti bile gradnja vjerskih objekata zbog osmanlijske vlasti.

Zabilježili stare priče

Od toga doba prošlo je pet stoljeća, a da je kulturnu baštinu, bez obzira na to kojem razdoblju pripadala i od kojih osvajača dolazila, potrebno zaštititi i mlade naraštaje upoznati, jer je iznimno značajna, svojim su projektom pokazali učenici. S učiteljima su obilazili lokalitete istražujući i zapisujući sve pojedinosti do kojih su u izvornoj stvarnosti došli. Fotografirali su stare župne dvore svećenika glagoljaša, ostatke samostana imotskih franjevaca sagrađene u bijegu pred Turcima krajem 17. stoljeća, pravili matematičke izmjere površina. Odlazili su do vremešnih stanovnika Zagvozda, slušali i tonski snimali njihove priče vezane uz svoj projekt.

Ljekovite trave

Saznali su kako su u 17. i 18. stoljeću jedini koji su znali liječiti stanovnike bili upravo svećenici, a u starim urušenim dvorima na lokalitetu Čemer pronašli su prostore u kojima su svećenici čuvali svoje pripravke koje su dobivali od ljekovitih trava s planine Biokovo.

Sve prikupljeno prikazali su na završnoj javnoj prezentaciji na kraju školske godine, prigodom obilježavanja Dana škole.
Upravo ove godine zagvoška škola obilježava 130 godina državne škole. Potrudili su se učenici i voditelji projekta zavičajno blago, od rukotvorina, oruđa, posuđa, prikupiti i izložiti javnosti. Cilj projekta je s jedne strane bio probuditi kod učenika važnost očuvanja zavičajne baštine koja u današnjem suvremenom svijetu biva pomalo zanemarena. Željeli su pokazati svoju tradiciju koja u modernom europskom svijetu treba biti mostom izgradnje različitosti u duhu tradicije i prepoznatljivosti posebnosti kulturnog nasljeđa. Animirali su i roditelje koji su se aktivno uključili u projekt. Posebno zanimljiv dio projekta odnosio se na svjetsku baladu “Hasanaginica” koju je putopisac Alberto Fortis zapisao obilazeći ovaj kraj. Istraživali su dio po dio balade povezujući povijesne činjenice koje govore o Hasan-agi Arapoviću, zadvarskom dizdaru koji je poginuo 1669. godine. Svoje kule imao je i u Zagvozdu, gdje su i danas devastirani ostaci njegovih utvrda i turskih bunara. Njegovo liječenje i obilaženje “majke i sestrice” učenici su smjestili upravo u Zagvozd ispod Biokova gdje je Hasanaginica “svratila” u trenutku udaje za imotskog kadiju. I dok neki zagovaraju kako joj je tu “puklo srce” dok je gledala sirotice svoje te kako joj je grob na neutvrđenom lokalitetu uz Modro jezero u Imotskom, zagvoški učenici svojim istraživanjem došli su do zanimljivih spoznaja. Zašto bi nevjenčanu mrtvu Hasanaginicu imotski kadija vodio u Imotski, a da bi to dopustio Hasanaga? Na to pitanje odgovor su ponudili učenici koji ne odbacuju mogućnost da je Hasanaginica pokopana upravo u Zagvozdu u blizini ostataka turske utvrde gdje se osamdesetih godina prošlog stoljeća snimao i igrani film o Hasanaginici.

Cilj im je na kraju bio snimiti kratki dokumentarni film obilazeći spomenute lokalitete. U narodnim nošnjama koje im je ustupio KUD Dikovača iz Zmijavca učenici su se na trenutak vratili u prošlost. Ovakvim radom na povijesnim lokalitetima u izvornoj stvarnosti učili su kako učiti, razvijali su svoje kompetencije, oslobodili se krutog školskog predmetno-nastavnog sata i predavačke nastave. I svi se slažu da su se nakon ovakvog rada puno više obogatili znanjem koje ostaje trajno upamćeno i koje će znati primijeniti u svakodnevnom životu.