Evolucija: Hoće li se ljudi u budućnosti dalje razvijati?

Iako su ljude budućnosti nekad zamišljali kao mršavce s golemim glavama i naprednim mozgom, to je obična budalaština, tvrdi paleontolog Peter Ward, autor knjige “Budućnost evolucije”.
- Ljudima su glave već davno porasle koliko su mogle, a naši veliki mozgovi već su izazvali goleme probleme prilikom poroda. Ako bi postali još veći, više bi majki umiralo pri porodu, pa bi prirodna selekcija zaustavila takav razvoj - kaže on. 
Baš naprotiv, ljudski se mozgovi postupno smanjuju. Istraživanja genoma pokazala su da su se u posljednjih 5,000 godina   ljudski mozak smanjio za 150 kubičnih centimetara,  odnosno za oko 10 posto.
- Možda je to stoga što se u velikim društvima  ljudi sve više oslanjaju jedni na druge i sve više specijaliziraju, pa im mozak nije toliko potreban - dodaje on.
Ipak, britanski genetičar Steve Jones smatra da je ljudska evolucija jednostavno stala i da će ljudi za milijun godina (ako prežive) biti vrlo slični današnjima. Naime, uz današnju naprednu medicinu i bolje uvjete života mnogo više ljudi preživi djetinjstvo, pa prirodna selekcija nije toliko utjecajna. Primjerice, u ledeno doba, mutacija koja bi dala djetetu otpornost na hladnoću povećavala bi mu šanse da preživi i proslijedi svoje gene. No, u svijetu centralnog grijanja, takva mutacija ne bi mu dala nikakvu prednost. Jones također smatra da je za zaustavljanje evolucije djelomično odgovoran i sve manji broj starih očeva, čija sperma sadrži viže genetskih pogrešaka, odnosno mutacija.
- U stara vremena, moćan muškarac mogao je imati stotinu djece, dok su njihove sluge ostajale bez potomaka - objašnjava on i spominje marokanskog kralja Moulaya Ismalia koji je umro u 18. stoljeću, a navodno je začeo 888 djece. Nove genetske osobine mogu se pojaviti i ako je skupina ljudi izolirana od ostatka svijeta, pa tako razvija vlastite genetske osobine. No, danas je svijet toliko povezan da je to gotovo nemoguće. Ipak, i to bi se jednog dana moglo promijeniti...

>>> Darwinovo “Podrijetlo vrsta” objavljenoje prije točno 150 godina, no ne gubi na aktualnosti. Ugledni znanstveni časopis New Scientist čitanje je ove knjige uvrstio na popis 100 stvari koje obavezno treba učiniti prije smrti, a početkom godine čak je i Vatikan priznao  Darwinu teoriju evolucije. Iako Darwin nije znao za gene, shvatio je da djeca sliče svojim roditeljima zato što od njih nasljeđuju urođene osobine, no taj proces kopiranja nije precizan. U svakoj rundi javljaju se pogreške, ili mutacije, a iako su one prilično rijetke, uskoro mogu izgraditi golemu raznovrsnost. Kopija kopije uvijek je nesavršena i evolucija je zato neizbježna, a u njoj veće šanse za opstanak imaju oni bolje prilagođeni.