Novo Ledeno doba može stići za samo šest mjeseci

Najveća ledena pustinja s prosječnom temperaturom od - 55u00B0C, veličanstvena Antartika topi se mnogo brže no što su znanstvenici mislili. Iako se smatralo kako se će razina mora podići 60 cm, znanstvenici upozoravaju kako će narasti više od metra što će u idućih sto godina imati  katastrofalne posljedice: prosječna temperature podići će se za tri stupnja. Drastične promjene izazvat će izumiranje mnogih životinjskih vrsta no pojavit će se novi kukci, divovski rakovi i morske trave. Oluje, valovi vrućina  i poplave neće biti rijetkost, a toplina će pogodovati širenju  bolesti. U Africi se posljedice već osjećaju. Visoke temperature izazivaju suše zbog kojih propadaju usjevi te nestašicu hrane i vode i  tamo će život najprije izumrijeti.  No osim zatopljenja, na Zemlju možda vreba i novo ledeno doba jer je za zamrzavanje potrebno tek šest mjeseci. Zadnje, prije 13.000 godina, počelo je izlijevanjem  jezera Agassiz u sjever Atlantika. Nagli prodor hladne vode ohladio je Golfsku struju  i tako zavio čitavu planetu u led. Znastvenici strahuju kako bi topljenje Grenlanda moglo na isti načim poremetiti oceanske struje, pa bi upravo globalno zatopljenje moglo izazvati novo ledeno doba. 

U BORBI PROTIV ZATOPLJENJA
Ledena površina u svemir reflektira većinu (90 posto) sunčevog zračenja, zbog čega se zemlja hladi, a vodena površina ih apsorbira, a more se zagrijava. Otapanjem leda koji je u davnoj prošlosti zarobio isušene močvare oslobađaju se velike količine metana, stakleničkog plina koji ima 25 puta pogubniji učinak nego štetni ugljični dioksid.

ŠTEDNJA SPAŠAVA
Uporaba štedljivih žarulja, čišćenje filtra klima uređaja, kupovina štedljivih aparata, ugradnja dvostrukuh stakla koja štede toplinu, tuširanje umjesto kupanja, poklapanje posuda za vrijeme kuhanja...pomaže u borbi    

NOVI PROTOKOL U KOPENHAGENU
Na predstojećoj UN-ovoj konferenciji u Kopenhagenu raspravljat će se o globalnom zatopljenju, koje je glavni razlog topljenja leda. Sastanak predstavlja kao svojevrsni alarm za smanjenje emisija stakleničkih plinova, i trebao bi zamijeniti Protokol iz Kyota koji nalaže restrikcije razvijenim zemljama svijeta, osobito SAD-u, najvećem zagađivaču

AZIJA PROLAZI NAJGORE
Do 2100. godine razina mora mogla bi porasti malo više od metra. Najviše će se posljedice osjetiti u  Aziji, posebice u predjelima na najnižoj nadmorskoj visini. Metar viša razina mora uništit će 17 posto Bangladeša, ostaviti desetke milijuna ljudi bez doma i smanjiti proizvodnju riže za 50 posto, predviđaju svjetski znanstvenici.