Evo na čemu Hrvatska može temeljiti izlazak iz arbitraže

Sabor je u srijedu jednoglasno, na izvanrednoj sjednici, obvezao Vladu da pokrene postupak za prestanak sporazuma o arbitraži između hrvatske i slovenske vlade potpisanog 2009. godine zbog bitnih povreda odredbi koje je počinila Slovenija. Vlada je na sjednici u četvrtak i službeno pokrenula postupak izlaska iz arbitraže. 

No, prethodnih dana se iz Slovenije, ali i Europske komisije moglo čuti kako Hrvatska nema pravo izlaska iz arbitraže, te da se ona mora nastaviti dalje. No, vladajući i opozicija u Hrvatskoj  uvjereni su da mogu izaći iz sporazuma.

Čini se da Hrvatskoj slijedi pravna bitka za dokazivanje kako ima pravo izaći iz ovog dogovora. Postoje neke egzaktne odredbe međunarodnog prava i ovog ugovora na koji se Hrvatska može pozvati. Te odredbe donosi Telegram.

Članak 6. Arbitražnog sporazuma, odredba 2.

Prema ovoj odrebi Arbitražni postupak se provodi prema Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda u sporovima između dvaju država. Taj sud kaže kako pri izboru arbitra države moraju voditi računa da budu “neovisni i nepristrani”. Jasno je kako slovenski arbitar nije bio niti jedno od to dvoje, a upitna je i uloga još najmanje dva suca.

Članak 6. Arbitražnog sporazuma, odredba 5.

U sporazumu izričito stoji kako je proces povjerljiv, a očito je kako su ovu odredbu povrijedili ne samo slovenski arbitar, već i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec s izjavom kako ima indicije i informacije da bi spor mogao ići u slovensku korist.

Članak 10. Arbitražnog sporazuma

U ovom članku stoji kako će se obje strane suzdržati od bilo koje akcije ili izjave koja bi mogla intenzivirati spor ili ugroziti rad tribunala. Može se tumačiti kako je ovu odredbu povrijedio slovenski ministar vanjskih poslova Erjavec, te sudac Sekolec.

Bečka konvencija, članak 60.

Hrvatska će na članku 60. Bečke konvencije temeljiti svoj slučaj i pokušaje da sruši sporazum.

Prestanak ili suspenzija primjene ugovora je, između ostalog, moguća je u određenim slučajevima. “Bitna povreda dvostranog ugovora od jedne stranke ovlašćuje drugu stranku da se pozove na povredu kao na uzrok prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene u cijelosti ili djelomice.”, stoji u konvenciji, a Hrvatska će pokušati dokazati kako je Slovenija prekršila ugovor, javlja Telegram.

Članak nastavlja kako bitnu povredu ugovora čini: odbacivanje ugovora koje nije predviđeno Konvencijom ili “povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe ugovora”. Hrvatska će morati utvrditi kako slovenski arbitar nije bio “nepristran i neovisan”, kako stoji u sporazumu, te kako je to “povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe ugovora”.