Lažna obećanja: Stare mjere prodaju nam pod nove uštede

Pod pritiskom Europske komisije Vlada je “preko noći” pronašla način kako od 70 milijardi kuna rashoda u agencijama, zavodima i fondovima uštedjeti milijardu kuna. No tu mjeru, kao i mnoge druge, donijeli su prije dvije godine.

- Puste agencije osnivane su da bi se nekome pogodovalo. Limiti plaća u ministarstvima su bili strogi, a u agencijama se za isti posao moglo zarađivati mnogo više. Kosoričina vlada je 2010. pokušala uvesti jedinstvene kriterije za sve Vladine institucije, no nereda još ima. Smanjit ćemo broj agencija, zaposlenih i ukupni trošak - govorio je to još u veljači 2012. ministar uprave Arsen Bauk. Tad je Vlada najavila kraj lagodnog života u agencijama i usklađivanje njihovih plaća s ostalima u državnim i javnim službama. U prilog tome isticali su da će samo na plaćama uštedjeti 100 milijuna kuna. Ništa od toga se nije dogodilo do danas, kad opet kao nešto novo najavljuju tu staru mjeru, samo su brojevi ušteda malo drukčiji. Ovog puta Vlada uvjerava da će plaće ondje srezati za 187 milijuna kuna. Na pitanje zbog čega staru neprovedenu mjeru najavljuju kao novu nikad viđenu Bauk kaže:

- Istina je da sam to rekao 2012., no ne znam zašto su te mjere najavili kao nove. To nije pitanje za mene. Znam da sam htio svojim primjerom pokazati kako se na agencijama može uštedjeti pa smo spojili Akademiju lokalne demokracije i Državnu školu za javnu upravu. Ušteda je bila oko 30 posto, no kad se prikazuje u kunama, nije puno jer se radilo o desetak službenika.

Ne zna je li se itko u tome poveo za njim, ali dodaje:

- Mi smo agencije stavili u Uredbu o plaćama u javnim službama kako bi ušle u sustav COP-a.

Politčki analitičar Žarko Puhovski smatra da Vlada računa na kratko pamćenje birača.

- Ne samo da ništa nisu napravili s agencijama nego su njihov broj povećali za pet-šest. S jedne strane rasteretili su ministarstva pa ljude prebacili u agencije. Neke od njih se godinu dana bave definiranjem područja svojeg djelovanja. Vlada s pravom računa na kratkoročno pamćenje birača i nada se dodatnim poenima - zaključuje Puhovski.