Premijer Milanović: Europski fondovi nisu čarobni štapić

Premijer Zoran Milanović na summitu Europskog vijeća u Bruxellesu u četvrtak je, komentirajući planove novog predsjednika EK-a Jean Cloudea Junckera, rekao kako Hrvatska ima plan iskoristiti one fondove koji već stvarno postoje. 

- Dakle, strukturne fondove. I što više toga iskoristimo, to bolje. A ovo, ako prođe, ako bude uspješno - bude. Ako ne bude… Dakle, to je nešto što ne treba gledati kao čarobni štapić. Konkurirat ćemo. LNG na Krku, recimo, evo. Dali smo taj popis, tu listu želja kao i mnoge druge države, ali treba tek vidjeti što će od toga biti.  Da se ne zanosimo unaprijed - poručio je premijer iz Bruxellesa. 

Hrvatska aplicira sa 77 projekata te je premijer dodao kako neki vjerojatno dolaze do 700. No, ističe da se prvo treba vidjeti što će od tog novca na kraju stvarno biti. 

- Mislim da su neki od tih projekata dobri. Recimo, LNG na Krku je dobar. U međuvremenu mi imamo europske fondove i tu smo barem kad je ugovaranje posrijedi ugovorili preko 90 posto. To je zasad dobro. To nam je u ovom trenutku realno i važno. A od ovoga šta bude - rekao je Milanović. 

''Razgovori  s Kinezima su politički, sve ide u krug''

Zatim je komentirao program o kineskim investicijama o čemu se razgovaralo u Beogradu i koji kao takvi zaobilaze Hrvatsku i dolaze u Mađarsku i Srbiju. 

- Ja sam hrvatski premijer. Nisam ni srpski ni mađarski, tako da imam određene i moralne obveze i očekivanja. Žao mi je što je do toga došlo. Nije mi drago. Ali kad već je, tamo su išli prva potpredsjednica Vlade, išao je i ministar pomorstva. Čujte, u zadnje 2,5 godine koliko sam sudjelovao u tome nije se realiziralo ustvari ništa. To su politički razgovori, ja to poštujem. Uložio sam u to svoje vrijeme, energiju, svojih suradnika, na prethodna dva sastanka. Kinezi imaju problem da ne sudjeluju na natječajima. Mi smo članica EU tako da na silu ne ide. Zato projekata i nema. Financira ih njihova razvojna banka pod uvjetima koji postoje i u Europi. Da budem potpuno iskren, ja to više vidim kao oblik političkog dijaloga koji se sad već pomalo vrti u krug, već treći put zaredom. To je dobro. Bude li opet, vjerojatno ćemo otići. Ovog puta nisam mogao otići. Ali kad govorimo o tim velikim projektima budimo oprezni. Ja ih ne vidim. Ima jedan most kraj Beograda. Mi smo takvih 10 napravili - rekao je premijer te se potom prebacio na temu pruge Beograd-Budimpešta koja bi na neki način mogla ugroziti šansu luke Rijeka i dionicu željeznice Rijeka-mađarska granica. Rekao je kako ta pruga ne može ugroziti luku Rijeka. 

- To je i konkurirajuće i komplementarno. Da biste došli do Beograda morate se iskrcati vjerojatno u Solunu pa se onda voziti jako puno kilometara. A ovdje kad dođete u Rijeku već ste na jednom od najdubljih pristaništa u Europi. Dakle, plovite malo duže. Dublje ste u Europi tako da Rijeka ima prednosti pred tim pravcem. A sada i ulažemo u Rijeku. I Rijeka je dublja luka od izravnih konkurenata Trsta i Kopra, mada ne moraju se ni oni međusobno obračunavati. Postoje stvari koje Rijeka može raditi bolje, a ovi drugi bolje. A to su tri luke koje su u srcu Europe, a Beograd i Solun baš i nisu. Ali im želim sve najbolje. Što više posla za svih, to bolje - kaže Milanović koji za razliku od ministra financija Borisa Lalovca ne misli da pad cijene nafte može ugroziti još više našu ekonomiju.

- Pa možda ljudi budu kupovali više, pa bude više PDV-a. To je uvijek vezano jedno uz drugo. Ako bude manje novca od trošarina zbog niže cijene po barelu nafte, značit će da je gorivo na stanicama jeftinije, ljudi će ga vjerojatno kupovati više i zbog toga što će im ostati više novca kupit će nešto drugo pa će iz toga biti više PDV-a. Dakle, dobro je za ekonomiju da cijene goriva padaju, a naročito za nas jer mi nismo proizvođač nafte. Ministar je govorio samo o jednom aspektu. Generalno, to je dobro za nas - zaključio je premijer iz Bruxellesa.