RH postaje urna, 2050. imat će 335 tisuća starijih od 80 godina

Stanovništvo Hrvatske postaje urna! Ustvrdila je to ugledna demografkinja Alice Wertheimer-Baletić, prikazavši grafikon starenja populacije pred predsjednikom države Ivom Josipovićem i njegovim gospodarskim savjetom. Zbog toga će, prema projekcijama Ujedinjenih naroda, Hrvatska u 2050. imati trostruko više ljudi s više od 80 godina. UN kaže da će ih tada biti 335 tisuća, a prije dvije godine u Hrvatskoj ih je živjelo 98.000.

Uz dulji život starijih ljudi, najveći je izazov drastičan pad broja stanovnika u radno-produktivnoj fazi. Tako će radno sposobnih biti gotovo milijun manje pa će se radnici regrutirati iz samo 2,2 milijuna ljudi. Za usporedbu, danas ih je nešto više od tri milijuna.

Odlaze najbolji

– Od 1870. Hrvatska gubi stanovništvo. U prošlom stoljeću izgubljeno je 2,6 milijuna ljudi zbog emigracije, a sada nam prijeti novi val odljeva ljudi. To su mladi ljudi. Točnije, najbolji ljudi odlaze iz države! – upozorila je Wertheimer-Baletić.

U deset godina, od 1991. do 2001., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskoj se broj radno sposobnih, odnosno ljudi od 15. do 64. godine, smanjio za 225 tisuća, što će utjecati na promjenu potrošačkih navika i na opterećenje mirovinskog i zdravstvenog sustava. Brojke se mogu promijeniti, ali za zaokret je prijeko potrebna promjena vrijednosnih sustava, zaključak je skupa.

– Jao, treće dijete – čest je komentar koji se čuje među ljudima – upozorio je Ivica Mudrinić, koji je zaključio da Hrvatska umire!

– Situacija se neće promijeniti dok se ne promijeni odnos prema poduzetnicima. Bez novih ulaganja neće biti radnih mjesta, bez njih sigurnosti, a bez sigurnosti ni djece – kazao je Mudrinić, te istaknuo da bez ulaganja država neće moći još dugo plaćati javne usluge.

Otvoriti temu bijele smrti

Don Ivan Grubišić poručio je da je dosta mitologije i življenja za mitove te da je vrijeme za konkretne poteze koji moraju uključivati stvaranje perspektive za mlade, mogućnosti rješavanja stambenog pitanja i financijske stabilnosti za mlade roditelje. Na to je upozorio i demograf Anđelko Akrap, koji je usporedbom Švedske i Hrvatske slikovito prikazao uzroke pada nataliteta. Sustavna pronatalitetna politika u Švedskoj, koja uključuje skraćeno radno vrijeme za žene s djecom, odnosno pozitivnu diskriminaciju te skupine kod poslodavaca, dovela je do toga da visokoobrazovane Šveđanke rađaju više djece od prosjeka, a u Hrvatskoj upravo majke s VSS-om rađaju manje djece jer se vraćaju na nižu poziciju i manje plaćeno radno mjesto. Mladi parovi teže se odlučuju na dijete i zbog nestabilnih radnih ugovora i duljeg radnog vremena, koje uključuje i rad vikendima.

Predsjednik Josipović pozvao je na konsenzus o pronatalitetnoj politici i otvaranje teme bijele smrti široj javnosti te većoj državnoj potpori mladim parovima u realizaciji obiteljskog života.

Otvarati vrtiće za djecu zaposlenih

Jaslice i vrtići ne rade ni subotom ni nedjeljom, a sve je više radnih mjesta koja zahtijevaju rad vikendom. Zato su demografi pozvali poslodavce da tvrtke otvore vrtiće za djecu svojih zaposlenika kao na zapadu. Odgovor je dao Damir Kuštrak, koji je pozvao državu da pojednostavni ulaganje u privatne vrtiće i škole.