Smanjili su broj agencija, sad 'nije šija nego je vrat'

Iako ima mnoštvo agencija, zavoda i drugih tijela, hrvatska država zapravo - nema pojma što sve ima u vlasništvu! Stjepan Mesić još je prije deset godina zatražio da se sva državna imovina popiše i što prije stavi u funkciju. Vlada je 2004. utemeljila Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, koji je taj posao trebao obaviti, ali nije se proslavio. Naprotiv, i on se našao na popisu 14 agencija, zavoda i centara koje će Vlada ukinuti ili pripojiti drugima, pa će ostati samo tri tijela. Možda je najvažnije pitanje spajanja tih tijela koja nadziru imovinu, koja je mrtvi kapital. Prema Vladinoj zamisli, tri institucije koje upravljaju imovinom - Hrvatski fond za privatizaciju, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i Agencija za promet nekretninama - ujedinit će se u jednu instituciju, Agenciju za upravljanje državnom imovinom.
- Kad jednom stvorite administrativnu hidru, njoj je vrlo teško odsjeći glavu - kaže ekonomist Ante Babić i pojašnjava: - Odsiječete jednu glavu, a na njezinu mjestu izrastu dvije nove. Problem s državnom imovinom je u tome da ste 2004. osnovali Središnji državni ured za upravljanje, ali je onda dio imovine ostao pod Fondom za privatizaciju a drugi dio, vojni, izdvojen je u Adriatic klub. Tako je cijeli taj kompleks pitanja zbog raznih, političkih i privatnih razloga, ostao neriješen. Što se tiče ove Vladine odluke, živi bili pa vidjeli. To je složeno pitanje. Država u svom portfelju ima raznorodne tipove imovine - zemlju, vodu, energente, dionice, novac - koji zahtijevaju različit pristup, pa će efikasnost jako ovisiti o tipu pristupa.
- Što se tiče objedinjavanja ustanova koje se bave vlasništvom, dobro je da je to učinjeno. Što se pak tiče objedinjavanja ovih drugih, ‘nije šija nego je vrat...’ - kaže Vesna Pusić, U agencijama, zavodima i centrima koje čeka spajanje radi 962 ljudi, a za njihove se plaće na godinu izdvaja više od 110 milijuna kuna, za zakup prostora više od deset milijuna kuna, za telekomunikacije četiri milijuna kuna, a na druge usluge troši se i više od 32 milijuna kuna. No Jadranka Kosor kaže da će ušteda u prvoj godini biti minimalna.



ŠTO SE UKIDA A ŠTO ĆE I DALJE RADITI