Svi nude rješenja: Bila su im puna usta franka, gdje su sad?

Prije drugog kruga predsjedničkih izbora u žaru borbe za svaki glas, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović pohrlili su pridobiti golemu masu od 60.000 obitelji zaduženih u francima. Svaki je nabrojio nekolicinu rješenja, uvjeravajući Udrugu Franak u to koliko silno žele iskazati svoju podršku dužnicima. Nakon divljanja ove valute i skoka na 7,7 kuna, koliko iznosi danas, predsjednik Josipović i izabrana predsjednica - bez riječi. 

Premda u odlasku i lišen stvarne političke moći, Josipović je prijedlogom nekih rješenja mogao u javnosti napokon razbiti famu o sebi kao čovjeku koji nema jasan stav i tako uložiti u političku budućnost ili biti moralna vertikala u kritičnom trenutku. A Grabar Kitarović koja još nema prepoznatljiv profil mogla je već sada postati odvjetnik malog čovjeka i dokazati da je ozbiljno mislila što je tvrdila u kampanji. Ipak, ona se kratko i vrlo načelno oglasila nakon prozivki Franka.

- Ovo je trenutak u kojemu moramo zaboraviti na političke i svjetonazorske razlike, a banke moraju pokazati socijalnu osjetljivost i odreći se dijela profita - rekla je. I to je bilo sve.

 Istodobno sve stranke nudile su kojekakva rješenja, pa čak i oni koji problem kredita u ”švicarcima” nisu riješili dok su bili na vlasti. Veći dio oporbe strahuje od opcije prema kojoj je Zoran Milanović namjerno zamrznuo problem franka na godinu dana. Računica je jasna: ako u kampanju uđe s kapitalom privremenog rješenja problema 60.000 dužnika - plus sudužnici, jamci i obitelj - riječ je o vojsci od nekoliko stotina tisuća birača. HDZ se, naime, boji opcije prema kojoj bi Milanović pred početak izbora ponudio rješenje konverzije kredita u kunske ili eurske. 

Mnogi se sjećaju kako je Ivo Sanader svoje druge izbore dobio na vještoj manipulaciji s porezom na kapitalnu dobit. Dok je Zoki najavljivao oporezivanje nekoliko stotina tisuća birača koji su tek kupili svoje prve dionice HT-a i Ine, Sanader je grmio protiv tog poreza - i pobijedio.

Ako ste ratu platili po većem tečaju, nema povrata novca

Odluka o fiksiranju tečaja na 6,39 vrijedi od danas, a ako je netko platio kredit prije nje, znači po većem tečaju, nažalost, banke neće vraćati novac. Sutra će prozvani profesori EFZG-a, Ivan Lovrinović i Drago Jakovčević izaći s analizom o tome jesu li se banke zaduživale u francima za kredite građanima. Dekan Lajoš Žager kaže da ne stoji iza njihovih stavova, da govore u svoje ime.