Đakić: Stazić bi uvodio red, a ljetuje na Brijunima 'na crno'

Ovi zakoni ključni su u borbi protiv korupcije i za pravdu. Ne govore samo kako puniti proračun nego i kako zadobiti povjerenje građana, smatra Antičević Marinović

Utorak, 21. 2. 2012. u 07:15   Piše: Marcela Bratović, Romana Bilešić

Sjednica Sabora započela je objedinjenom raspravom o Zakonu o poreznoj upravi, prestanku važenja Zakona o financijskoj policiji, izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. te izmjenama Zakona o financijskom inspektoratu RH.

Prije početka rasprave, laburist Nikola Vuljanić zamolio je predsjednika Borisa Šprema da što prije formira Povjerenstvo za sukob interesa i Antikorupcijsko vijeće.

- Molim vas da poduzmete korake da se ta tijela formiraju, jer šaljemo poruku da nam do tih tijela nije stalo i da nam je to zadnja rupa na svirali - rekao je Vuljanić.

Paket zakona pred Saborom predstavio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac.

U ime Kluba zastupnika Hrvatskih laburista, Nikola Vuljanić ustvrdio je da se uspješnost rada porezne uprave najbolje vidi u poreznom dugu koji iznosi 45 milijardi kuna.

- Slučajno se može pogriješiti pet, 10, 15 posto, ali ovakva razina nemogućnosti naplate uključuje i nesposobnost. U državi koja ne stoji dobro financijski, takva se situacija može se dogoditi namjerno iz političkih razloga - rekao je Vuljanić te ustvrdio da su se porezi na nekim mjestima naplaćivali, a na drugima nisu.

Vuljanić se dotakao ukidanja financijske policije, ali i OIB-a koji još nije saživio.

'Država mora imati i batinu'

- U ovom setu zakona ukida se financijska policija, a neke ingerencije prelaze na poreznu upravu. Mi imamo i ured za sprečavanje pranja novca. Kako ustanoviti da je neki novac opran? Po nekoj definiciji tako da nije čist, odnosno da vlasnik može dokazati da je do njega došao na legalan način i platio sve što treba platiti. Umjesto da naša porezna uprava kao američka hvata kriminalce, oni policiji prolaze kroz prste i postaju ugledni poslovni ljudi. Kad je već lansiran OIB, kada ćemo se njime služiti za porezne svrhe - upitao je Vuljanić te dodao da država u svakoj situaciji mora stimulirati zakonito i pošteno ponašanje, no mora imati i batinu.

Dalić: Zakon o poreznoj upravi gotovo je identičan prethodnom

U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorila je Martina Dalić. Iz paketa zakona posebno je izdvojila najopsežniji Zakon o poreznoj upravi, koji je, kaže, u velikoj većini identičan prethodnom.

- Po našem mišljenju trebali su se utvrditi aspekti rada porezne uprave, koji se odražavaju na gospodarstvo. Trebao se utvrditi temeljni princip, a taj je da porezna uprava postupa jednoobrazno - zaključila je Dalić. Osvrnula se i na ukidanje financijske policije.

- Nije jasno pitanje međunarodnih poreznih prijava. Ti su poslovi bili zadatak financijske policije, a sad nismo uspjeli prepoznati da se ti poslovi prenose na poreznu upravu - rekla je Dalić.

Komentirala je i izmjene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Poreznu upravu treba dovesti u red i otvoriti je građanima

- Postoji razlog zašto je taj ured bio organiziran. Podređen je direktno ministru radi specifičnosti poslova. Želim upozoriti da te izmjene mogu izazvati probleme u kontekstu EU - rekla je Dalić.

Na izlaganje Martine Dalić, Lalovac je istaknuo da je zadaća ministarstva financija dovesti red u Poreznu upravu i otvoriti je građanima, no to je proces koji traje.

Povećanje djelotvornosti

Mihael Zmajlović (SDP) rekao je kako su razlozi ukidanja financijske policije povećanje djelotvornosti, što će, kaže, rezultirati uštedama i promišljenim trošenjem novca poreznih obveznika. Komentirao je izmjene Zakona o poreznoj upravi.

- To se u velikom dijelu odnosi na organizacijske promjene te usklađenje zakona s određenim izmjenama vezanim za ukidanje financijske policije i preuzimanje određenih poslova - pojasnio je.

Josip Benčić (SDP) rekao je kako će Klub SDP-a glasati za izmjene ovih zakona.

Ova četiri zakona ključni su u borbi protiv korupcije i u borbi za pravdu. Ne govore samo kako napuniti proračun nego i kako zadobiti povjerenje građana, zaključila je Ingrid Antičević Marinović (SDP).

Kaže kako će ove izmjene pokazati "kome se opraštalo te čije su obitelji ove institucije zavile u crno".

'Ni ne zna se gdje je ured za sprečavanje pranja novca'

- Imam dvojicu susjeda kojima je Ministarstvo financija zbog minornih dugova oduzelo kuću, koja uz to nije pripadala samo njima - rekla je Antičević Marinović.

Zaključila je kako javnost uopće ne zna gdje se nalazi ured za sprečavanje pranja novca.

- Taj ured ne govori ništa. Kad sam kao zastupnica postavljala pitanja, odgovori su bile uvrede. Očito su bila prava pitanja, a sada javnost traži i prave odgovore - rekla je zastupnica.

Za ispravak netočnog navoda javio se Ivan Šuker (HDZ).

- Kolegica je nebrojeno puta ponovila neistine govoreći o uredu za sprečavanje pranja novca. Nije dobro druge optuživati za nešto što naprosto ne stoji, prigovorio je Šuker.

Stazić: I maloj djeci je jasno da je potrebna veća porezna disciplina

Ja nisam porezni stručnjak i ne znam hoće li novi zakoni doprinijeti poreznoj disciplini, ali da je potrebna veća disciplina, to je jasno i maloj djeci, rekao je Nenad Stazić (SDP). Dodao je kako je vrijeme OIB bude u funkciji.

Za ispravak netočnog navoda javio se Josip Đakić (HDZ).

- Koristili ste uslugu ljetovanja na Brijunima bez računa. Kako je to kontradiktorno dok govorite kako treba uvesti red - rekao je Đakić. Šuker je dodao kako je OIB uveden upravo zbog kontrole.

Najmlađi zastupnik, SDP-ovac Ivan Klarin ustvrdio je kako financijska policija nije zaustavila sivu ekonomiju i utaju poreza koja nikada do sada nije bila na većoj razini.

Porezni moral u Hrvatskoj je na najnižem nivou

- Možda je to zato što sustav nije radio svoj posao, a došlo je vrijeme da Vlada i ministarstvo napokon to isprave. U tijeku je izmjena cjelokupnog ustrojstva Ministarstva financija kako bi se ta siva ekonomija suzbila, jer je porezni moral u Hrvatskoj na najnižem nivou. Obrtnici su prisiljeni vršiti utaju poreza. A nobelovac Ivo Andrić lijepo je jednom rekao: Dođu, tako, vremena kad pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati - zaključio je najmlađi zastupnik Klarin.

Govoreći u ime kluba zastupnika HDSSB-a, Boro Grubišić ustvrdio je da su navedeni zakoni tehničke prirode. Istaknuo je da se samo mijenjaju nazivi ravnatelja u predstojnika, te da se na pravne osobe primjenjuju diskreciona prava.

Boro Grubišić održao poduku iz gramatike

- Ukoliko se radi o fizičkoj osobi, tu nema odgode. Ja je nisam čuo. Svaka fizička osoba vrlo brzo dođe na red u sankcijama na bilo kakav porezan dug. Ali kad se radi o nekim pravnim osobama, na djelu je diskreciono pravo koje im omogućuje odgodu plaćanja poreznih obveza - rekao je Grubišić, nakon čega je uslijedila poduka iz gramatike.

Naime, Grubišić je ukazao da se u jednom članku zakona stalno ponavlja prilog 's završenim'.

- Pa ja bih molio da se ukaže onom tko piše ove tekstove da stavi 'sa završenim', jer se s ispred z,ž,š,č,ć pretvara u sa, kao prilog. Gramatički govorim kao prilog, gramatički prilog. Pa molim da se ovo ispravi i da ovakve materijale ne dobivamo na klupe - bunio se Grubišić.

Predsjedavajući Šprem dobacio mu je kako je to zapravo palatalizacija i sibilarizacija, no Grubišić se usprotivio.

- Nije ni jedno ni drugo. Palatalizacija je kad se k,g,h pretvara u č,ž,š, a sibilarizacija k,g,h, u c,z,s. A ovo nije ni jedno ni drugo gospodine predsjedniče - odrezao je Grubišić.

Lalovac: Želimo uvesti fer i poštenu igru na tržištu

U završnom obraćanju Lalovac je rekao da će uspjeti promijeniti stanje koje su zatekli, jer će ih po tome pamtiti i uspoređivati.

- Ne samo da će nas pamtiti, već će nas i uspoređivati jesmo li uspješni. Nije tu bitna samo uspješnost Vlade u rješavanju problema, već i države. Želimo uvesti fer i poštenu igru na tržištu, investitorima koji dolaze pokazati da smo država prava i da tako uređeni uđemo u EU - rekao je Lalovac.

Dopunom stečajnog zakona jače zaštiti prava radnika

Sabor je počeo raspravljati o dopuni stečajnog zakona.

- Ono što se želi postići, jest veća zaštita prava radnika u odnosu na postojeći stečajni zakon - rekla je Tamara Obradović, zamjenica ministra gospodarstva.

 - Na papiru izgleda da će ove izmjene radnicima osigurati veća prava, ali će u praksi stvoriti dosta problema, te će radnici morati dugo čekati na isplatu svojih prava, rekao je Laburist Zlatko Tušek. Vjeruje kako ovim izmjenama radnici neće dobiti ništa više, ali će više izgubiti.

Vinković: Očekujemo izmjenu cijelog stečajnog zakona

U ime kluba zastupnika HDSSB-a Zoran Vinković najavio je da će podržati izmjene zakona zato što se njime osigurava minimalna isplata tri plaće radnicima u stečajnom postupku.Od ove vlade očekuje izmjenu cjelokupnog stečajnog zakona, jer, kako je objasnio, stečajni postupak ne mora značiti likvidaciju tvrtke, već njen novi početak.

- Predlažemo izmjenu cjelokupnog stečajnog zakona na način da radnici budu u prvom isplatnom redu, nakon njih jedinice lokalne samouprave. A banke bi trebale biti u zadnjem isplatnom redu, jer su one pod političkim pritiskom davale kredite tvrtkama na osnovu friziranih izvješća. One su te koje bi tebale snositi dio odgovornosti. Uprave i NO koji su vodili tvrtku i doveli do stečaja trebaju biti izuzeti iz svih mogućnosti dobivanja prava, ne samo iz stečajnih postupaka, već moraju kazneno odgovarati - rekao je Vinković.

Kao najbolji primjer za to istaknuo je Đakovštinu. Dodao je da nisu bili izbori, ne bi došlo do tog presedana i radnici bi ostali bez svojih potraživanja.

Ana Lovrin (HDZ) nije sigurna da ovaj zakon radnicima donosi dobrobit.

- Od 2006. zaista su radnička potraživanja u prvom redu. Nažalost, tijekom primjene stečajnog zakona uvidjelo se da u toj stečajnoj masi za prvi isplatni red nedostaje sredstava. Stoga je 2008. donijet zakon o osiguravanju potraživanja radnika tim je odlučeno na što radnici imaju pravo i to je daleko širi krug od ovoga što se sad predlaže. Zašto se sada čude rasprava Hrvatskih laburista? Oni žele zaštiti radnike. Ovom izmjenom se određuje da će se kao vjerovnici stečajne mase odrediti radnici sa zahtjevom u visini tri minimalne plaće. Još je rečeno da će se prihvatiti amandaman HNS-a, koji kaže niti tri minimalna plaće - rekla je Lovrin.

Nakon tek nešto više od tri sata zasjedanja Sabor je zaključio raspravu za danas. Nastavak slijedi u srijedu u 9.30 sati.

Amandmani na proračun teški pet milijardi kuna

Na proračun je podneseno stotinjak amandmana teških pet milijardi kuna. Amandmane su podnijeli HDSSB i HDZ. Laburisti ih nisu ni predavali, jer znaju da ih Vlada neće prihvatiti.