Vlada ipak ne povlači zakon o ništetnosti optužnica iz Srbije

Vlada je ipak odlučila u saborsku proceduru poslati prijedlog zakon o ništetnosti optužnica pravosudnih tijela iz bivše SFRJ protiv hrvatskih branitelja.

Spekuliralo se naime da to neće učiniti zbog upozorenja iz EU da bi donošenje takvog zakona moglo ugroziti odnose u regiji. Ipak zakon ide u prvo i drugo čitanje, a ispred predlagatelja zakon je pred zastupnicima branio Davorin Mlakar, ministar uprave, a ne ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Prijedlog tog zakona posljednjih je dana uzrokovao mnoge kontroverze, a iz HDZ-ovih redova tvrdili su kako će on spriječiti buduće "slučajeve Purda".

Opozicija i neki stručnjaci, pak, tvrdili su da se njime hrvatski branitelji neće zaštititi od neopravdanog progona, nego da bi mogao pogoršati stanje jer je iz njega proizlazilo otkazivanje suradnje sa Srbijom po pitanju procesuiranja ratnih zločinaca.

Bajić: Novi zakon išao bi na ruku zločincima

Smatram da će ovaj prijedlog zakona o ništetnosti određenih pravnih akata bivše JNA korist na određeni način donijeti ratnim zločincima, dok će ostalima donijeti štetu. Zašto ratnim zločincima? Zato što nakon toga više nema razmjene informacija, dokaza, svjedoka, time se prekida suradnja, rekao je novinarima državni odvjetnik Mladen Bajić. 

Bajić je potvrdio da su odnosi između Državnog odvjetništva Hrvatske i srpskog tužiteljstva u uzlaznoj putanji već godinama, te da je sporazumom iz 2006. Hrvatska Srbiji ustupila 29 predmeta protiv 53 ljudi.

- Srbi su do sada već podigli 20 optužnica i donijeli 20 presuda. Upravo su ti sporazumi pokazali recept na koji se način može surađivati, a jedinu štetu od tog sporazuma imaju ratni zločinci - rekao je Bajić.

Dodao je i da su srpsko i hrvatsko ministarstvo pravosuđa lani u srpnju imali niz radnih sastanaka na kojima je dogovoreno da se predmeti viših vojnih sudova dostave Hrvatskoj kako bi se sanirali i riješili. No za optužnice, kaže, nije znao.

- Ne znam kad su dostavljene, jer kod mene još nisu došle. Nitko ne dovodi u pitanje njihovu kvalitetu, no forma mora biti zadovoljena i dostavljene su u okviru realizacije. Cilj je bio da se te optužnice dostave sukladno zakonu o kaznenom postupku. Po prigovoru koji su podneseni na optužnice, srpski sud ih može potvrditi ili sve vratiti na istragu - rekao je Bajić. 

Kosor pozvala Srbiju na sklapanje sporazuma o procesuiranju zločina

U isto vrijeme dok je Sabor raspravljao o zakonu o ništetnosti svih pravnih akata bivše SFRJ, Vlada je usvojila prijedlog Deklaracije o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Hrvatske i Srbije. Jedini suzdržan bio je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. 

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor je istaknula da su sve države nastala raspadom SFRJ pravne sljednice bivše države a da je Srbija svojim zakonom proširila jurisdikciju za procesuiranje ratnih zločina na teritorij Hrvatske i time da je povrijedila suverenitet Hrvatske. 

Kosorica je pozvala Srbiju na razvijanje dobrosusjedskih odnosa i sklapanje sporazuma kojim bi se na cjelovit način i sukladno načelima međunarodnog prava procesuirali ratni zločini. 

- Stvarni dokaz iskrene potpore našim susjedima na njihovim europskom putu, bilo je i to što sam konkretno ja kolegi Cvetkoviću dala prijevod pravne stečevine EU u koji je Hrvatska uložila 8 milijuna eura. To nije bio dar koji smo dali susjednoj Srbiji nego iskrena želja da naša susjeda nastavi europskim putem - rekla je Kosor. 

Uzelac je rekao da je bolje da umjesto općenitih zakona i deklaracije donesu konkretna rješenja. 

- I deklaracija i zakon su suvišni te predstavljaju otvaranje već otvorenih vrata. Bilo bi primjerenije da smo umjesto deklaracije napravili prijedlog ponude susjednoj državi s posebnim osvrtom na sporna pitanja - rekao je Uzelac. Dodao je da postoji opasnost od logičke pogreške te je ispričao priču. ' Dva trgovačka putnika Borova su pošla u Afriku. Jedan se po povratku vratio i rekao da su šanse za plasman cipela odlične jer su u Africi svi bosi dok je drugi rekao da su šanse za plasmanom nikakve jer su svi bosi'. 

- Tu se ne radi o obući i stvarima nego o živim ljudima – odgovorila mu je Kosorica.

Predložili i zakon o rokovima plaćanja protiv nelikvidnosti

Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između članica EU i Hrvatske o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor tom je prilikom rekla da je Vlada obavila ogroman posao i da građani trebaju biti ponosni i zadovoljni jer su završili težak put od 1991. do danas.

- Skapanje i potpisivanje ugovora je pravna pretpostavka za ulazak Hrvatske u EU, rekla je Kosor.

Ugovor će stupiti na snagu 1. srpanj 2013. Prije toga sve članice, kao i Hrvatska, moraju ratificirati ugovor te ga do 30. lipnja 2013. moraju položiti kod talijanske vlade. Kosor je ponovila da će predložiti da ugovor potpišu ona i predsjednik Ivo Josipović te se zahvalila svim prethodnim vladama na doprinosu koji su dale u procesu pregovoaranja s EU.

Vlada je u hitnu proceduru uputila i prijedlog Zakona o rokovima plaćanja i, kako je napomenula ministrica financija Martina Dalić, zakon će biti jedna od mjera za borbu protiv 'fenomena' nelikvidnosti. Rokovi za plaćanje između poduzetnika biti će 60 dana. Dalićka je pojasnila da se poduzetnicima smatraju svi oni koji podliježu poreznim propisima, trgovačka društva kao što je HEP, potom državna tijela te tijela lokalne i područne samouprave, kao i komunalna poduzeća. Ako poduzetnik posluje s javnim sektorom, tada će rok plaćanja biti 30 dana. U iznimnim okolnostima ovi se rokovi mogu produžiti no ako se netko ogriješi od zakon, novčane kazne za pravne osobe biti će od 10 tisuća do milijun kuna ili do 50.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2012.