Banke nude nagodbe: Oprostili klijentici više od pola duga?

Prije otprilike tri tjedna na kućnu adresu dobila sam pismo od RBA. U njemu je pisalo da imaju za mene posebnu ponudu u vezi otplate mog nenamjenskog kredita te da se što prije javim. Odmah sam nazvala i ostala šokirana. Ovaj put pozitivno. Naime, u toj sam banci imala nenamjenski kredit koji sam trebala otplaćivati još pet godina i ukupni dug od 87.000 kuna. Službenica mi je predložila da jednokratno vratim banci, ako to mogu, 38.000 kuna, a ostatak duga će mi otpisati, prepričava naša čitateljica. 

Ponuda joj je tako dobro zazvučala da je u prvi tren pomislila da je riječ o prevari. Počela je provjeravati sa svih strana, a na forumima je shvatila da nije jedina. Razvezala je obiteljsku štednju, suprug je podigao manji kredit te tako skupila novac. U banci su odmah povukli zahtjev za ovrhu koju je plaćala jer u jednom periodu, zbog smanjenih prihoda nije redovito plaćala rate, te joj izdali potvrdu da je s njenim dugom – gotovo. Nagodbom je tako ‘uštedjela’ 49.000 kuna. Drugoj čitateljici s ukupnim dugom za nenamjenski kredit od 13.000 kuna PBZ je ‘po istom ključu’ otpisala 7000. I ta čitateljica priznaje da je do ove godine bila uredna u podmirivanju obveza, a onda je zbog porodiljnog i smanjenih prihoda počela redovito kasniti. Kad vide da povrat kredita neće moći naplatiti ni sudskim putem, pojedine banke će klijentima ponuditi nagodbu u kojoj dio duga opraštaju ako im klijent drugi dio plati odjednom. 

- To je isključivo dobra volja banke jer ponekad je bolje išta naplatiti nego ništa. Postoje krediti koje banke nikad ne uspiju naplatiti, a kad raskinu ugovor o kreditu s klijentom, tada potraživanje po Zakonu o obveznim odnosima ide u zastaru nakon tri godine – objašnjava Igor Vujović iz Društva za zaštitu potrošača Hrvatske. Inače, banke znaju otkazati ugovor o kreditu s klijentom koji kredit nije plaćao, a potom uglavnom pokreću prisilnu naplatu. Ali i pravomoćna rješenja mogu otići u zastaru, i to nakon deset godina. 

- RBA nastoji voditi računa o individualnoj situaciji dužnika. Stoga uz provođenje klasičnih mjera naplate nastoji što prije postići dogovor o načinu na koji će se riješiti situacija u kojoj se klijent našao – potvrdila je Nikolina Bogati iz RBA. U Erste banci kažu da ne otpisuju kredite, osim u iznimnim situacijama. - U skladu s time, udio kredita koji se u konačnici otpisuje zaista je minimalan, kaže Danijela Trbović iz Erste banke.

Nakon nagodbe banke plaćaju manji porez

Konkretniji odgovor dala je Hrvatska poštanska banka. - Tijekom sudskog postupka, a i nakon pravomoćnog ovršnog rješenja, želimo razgovarati s klijentom i dogovoriti otplatu duga. U slučajevima teških bolesti i drugih teških životnih stanja postoji mogućnost otpisa dijela ili gotovo cijelog duga. Takva se odluka inače donosi na temelju sagledavanja individualnog stanja klijenta i njegove založene imovine - objašnjavaju u HPB-u. 

U PBZ-u kažu da pronalaze različita rješenja za klijente kojima je znatno narušena financijska situacija, počevši od dogovora o otplati, reprogramu i počeku, pa sve do nagodbi. I u Hrvatskoj udruzi banaka potvrđuju da postoji mogućnost nagodbe dužnika i bankara, no ističu da u tim slučajevima ne postoji unificirani pravilnik nego da se svakom građaninu pristupa u skladu s iznosom duga i situacijom koja ga je zadesila. 

Dakle, preporuka bankara je da se, ako ste se našli u teškoj financijskoj situaciji, obratite osobnom bankaru ili odjelu naplate te da zajedno pokušate pronaći najbolje rješenje za obje strane. Nagodba i otpisivanje dijela duga je, upozoravaju u HNB-u, posljednja stvar na koju će banka pristati. Tek kad procijene da je dužnik u toliko lošem stanju te da je eventualni ovršni ili sudski postupak također neizvjestan, onda će ponuditi nagodbu. Jer ovrhe i procesi koštaju i banku i građane. Uz to bankari ipak amortiziraju dio svoga gubitka kamatama koje naplaćuju na početku kredita. A ni ne postoji zakon koji će banku natjerati da vam oprosti dio duga. 

Ipak, određena zakonska pretpostavka za takvo nešto postoji u izmijenjenom Zakonu o porezu na dobit. Taj je zakon nedavno predstavio zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Zamjenik ministra financija tad je istaknuo da će izmjene zakona donijeti i porezne olakšice bankama i tvrtkama koje dio duga oproste svojim klijentima. - Ne samo banke nego i sva trgovačka društva, komunalna poduzeća, telekomunikacijski operateri, koji su također blokirali građane, mogu otpisati dug do 2000 kuna ako procijene da je on trenutačno nenaplativ, a ne moraju kao do sada ići u skupe, dugotrajne i neizvjesne tužbe protiv građana - objasnio je Lalovac. Inače, prema podacima HNB, udio loših kredita građana premašuje deset posto od ukupno izdanih kredita. U odnosu na 2008. godinu iznos loših kredita građana porastao je s pet milijardi na čak 13,2 milijarde kuna. A iznos za stambene kredite koji je teško naplativ je čak 4,3 milijarde kuna.

Tko je dužan dulje od 90 dana, riskira ovrhu i blokadu

Ako ste u nedopuštenom minusu dulje od 90 dana ili isto toliko kasnite s plaćanjem rate kredita, banka automatski aktivira prisilnu naplatu. To znači da sve iznad 3640 kuna što sjedne na račun dužnika ide na račun banke i za namirenje duga.

Koliko dugo na crnoj listi

Ako kasnite s plaćanjem rata, završit ćete na crnoj listi. Čak i kad podmirite sva zaostala dugovanja, s liste vas brišu tek tri godine nakon rješavanja problema.

Teško do kartice i većeg minusa

Neuredni platiše su na crnoj listi te na listi neurednih dužnika. To znači da banka najvjerojatnije neće odobriti povećanje minusa, odobriti novi kredit ili dodatnu kreditnu karticu.

Dobro je znati