Pazite, hakeri kradu novac pa čak i podatke s tekućih računa

Prevare kod plaćanja na internetu sve su češće. Ako netko prilikom plaćanja zatraži presliku kartice, PIN ili bilo koji podatak poput broja kartice, datuma važenja kartice ili kontrolnog broja, razlog tih upita može biti zlouporaba, upozoravaju u RBA.

Jedan on načina prikupljanja takvih informacija zove se phishing. Ta riječ dolazi od engleske riječi fishing, što znači pecanje. Prevarant zasipa gomilu ljudi porukama u kojima ih pokušava namamiti da upišu svoje osobne podatke u formular na nekoj internetskoj stranici.

- Tipičan phishing započinje porukom koja izgleda kao da je stigla od banke ili internetske stranice čije usluge koristimo. U toj poruci se objašnjava da je zbog sigurnosne provjere potrebno prijaviti se na njihovu web stranicu i upisati svoje podatke. Stranica na koju ta poruka odvodi izgledom će imitirati servis koji koristimo, no upisani podaci završit će u rukama prevaranta. 

Razlog popularnosti phishinga kao metode prikupljanja povjerljivih osobnih podataka je taj što se prevaranti ne moraju truditi pronaći propuste u sigurnosnoj zaštiti vašeg računala. Korisnik svojevoljno upisuje informacije - upozoravaju u Ravnateljstvu policije.

Dodaju da se phishingom kradu različiti osobni podaci. To mogu biti korisnička imena i lozinke za pristup servisima, kao što su primjerice e-mail, Facebook ili PayPal, pa PIN-ovi kreditnih i debitnih kartica te ostalo.

Osim na internetu, prevaranti do podataka o računu u banci pokušavaju doći i telefonom. Ponekad nakon takvih poziva uslijedi i kućni posjet. Npr. odglume da zovu iz banke i kažu da će doći po karticu jer s njom nešto nije u redu. Potom dođu, upitaju za PIN i udalje se s karticom u rukama. Nakon toga nema prepreke da otiđu do bankomata i žrtvi isprazne račun.

- Upozoravamo sve klijente da svoje kartične podatke ne otkrivaju nepoznatim osobama putem telefona ili na bilo koji drugi način jer naši djelatnici prilikom kontaktiranja klijenata nikad ne traže navedene podatke - napominju u Splitskoj banci.

Uz to, klijentima svoje i drugih banaka savjetuju da, ako zaprime sumnjivi poziv ili budu kontaktirani na bilo koji drugi način, odmah o tome obavijeste policiju i banku kod koje imaju otvoren račun.

Opasnost vreba i na internetskim oglasnicima. Npr. prevaranti nazovu nekoga tko nešto prodaje ili mu pošalju poruku. Predstave se kao kupci i traže fotografiju bankovne kartice. Izgovor za to je lakša uplata novca, a znaju reći i da su tako sigurniji da neće biti žrtva prevare, odnosno da će nakon uplate dobiti ono što su platili. Kad im žrtva pošalje fotografiju kartice, tada njome mogu kupovati na internetu dok ima novca na računu.

- Danas se gotovo sve transakcije mogu obaviti predočavanjem određenih osobnih informacija. Te su informacije modernim kriminalcima iznimno zanimljive. Kad ih prikupe, mogu u naše ime naručivati proizvode i usluge ili upravljati našim bankovnim računima - kažu u Ravnateljstvu policije i pozivaju građane da budu vrlo oprezni.