Negativne emocije šire se kao virusi, a žene ih lakše upijaju

Emocije su informacije koje razmjenjujemo govorom tijela, mimikom, pa čak i mirisima. Bez obzira na to jesu li dobre ili loše, mogu potaknuti ljude na suradnju, ali ih i upozoravaju kada treba izbjeći opasnost. Negativne je emocije, kažu psiholozi, lakše “pokupiti” nego pozitivne, a vjeruju da je to odraz naše evolucijske prošlosti kada je osjetljivost na negativne emocije poput bola, straha i gađenja kod drugih ljudi bila izravno povezana s preživljavanjem. No i pozitivne emocije se lako prenose, pa tako vedar zaposlenik može doprinijeti boljoj suradnji i smanjenju sukoba na radnome mjestu.

- Ljudima su za preživljavanje važnije negativne emocije. Primjerice, ako ne bismo osjećali strah, ne bismo dugo ostali živi. Čovjek koji bi tvrdio kako se ne boji crvenog svjetla i stalno vozio ‘kroz crveno’, ne bi preživio put od kuće do posla. Zato smo i skloniji ‘pokupiti’ tuđi strah nego veselje. Ako se netko u našem društvu boji i mi želimo znati čega se plaši jer bi to moglo biti opasno i za nas. Ako netko u prepunoj kinodvorani vikne: ‘Požar’, vrlo brzo će nastati masovna histerija - pojašnjava Majda Rijavec, profesorica psihologije i autorica mnogih psiholoških priručnika.

Već samo gledajući zabrinutog prijatelja, u tijelu se podiže razina kortizola - hormona stresa. Kako ne biste pokupili “virus” negativnih emocija, valja se paziti i usamljenih ljudi jer se oni često loše odnose prema drugima koji negativnost šire dalje. I tako se nastavlja začarani krug. Istraživanja su pokazala da su ljudi mnogo oprezniji nakon mirisanja znoja uplašenih i nervoznih ljudi. Osim straha i stresa, za prenošenje osjećaja gađenja zaslužni su feromoni, kemijski signali koje ljudi također nesvjesno otpuštaju znojem, pokazala je studija Sveučilišta u Utrechtu. Čim su pomirisali znoj ljudi koji su osjećali gađenje, ispitanici su automatski pravili grimase.

Ne prenose se samo raspoloženja i emocije nego i način razmišljanja - na primjer, sklonost negativnom percipiranju situacije. Nedavna su istraživanja pokazala da studenti često preuzimaju način razmišljanja starijeg cimera ili cimerice, bez obzira na to koliko ona odstupaju od njihova. Također, emocionalnoj zarazi skloniji su suosjećajni ljudi koji pažljivo promatraju i slušaju druge te će na njih snažnije utjecati oni izražajne osobnosti. 

- Žene više obraćaju pozornost na emocije ljudi oko sebe te im je više stalo do toga kako se drugi osjećaju u njihovoj blizini. Lakše čitaju tuđe emocije i svjesnije su vlastitih osjećaja nego muškarci. Pa kad su im emocije već toliko u središtu života, nije ni čudno da su podložnije emocionalnoj zarazi od muškaraca. Dakle, ako ste tužne, ne očekujte da se vaš muškarac rasplače zajedno s vama. Za to vam treba prijateljica - govori Majda Rijavec te nastavlja: 

- Emocionalna zaraza prisutna je i kod djece. Primjerice, ako se učiteljica u razredu rasplače, velik broj učenika će početi plakati iako ne znaju zašto učiteljica plače. Slično je i u obitelji - kaže. Zato budite svjesni snage svojih emocija i kada ste s prijateljima pazite na ponašanje kojim ih možete zaraziti, poručuju psiholozi.

7 "osnovnih" emocija 

Prema drevnoj kineskoj medicini sedam je osnovnih emocija - bijes, strah, tuga, zabrinutost, gađenje, prezir i sreća izražavaju se isto u cijelom svijetu, pa se jednako tako i prenose.

Zarazni entuzijazam 

"Uhvatite" li pozitivne emocije, vjerojatno ćete češće odlaziti u društvo da biste bili viđeni, a imat ćete i više energije.

Zaštitite se i na tuđu nervozu odgovorite sa smiješkom 

Čini se tako jednostavno - okružite se pozitivnim ljudima i izbjegavajte one koji šire negativnosti. Zaraze li nas drugi emocijama - bilo pozitivnim, bilo negativnim, u nama se stvara vrtlog emocija, ali stručnjaci kažu da to može pružiti uvid u vlastita osjećanja te da se zato “upijanja” emocija ne treba bojati. 

Istraživanja u kojima se ispitanicima snimala moždana aktivnost dok su im pokazivali fotografije nasmiješenih i namrštenih lica pokazala su da se dijelovi mozga odgovorni za sretne, tužne i tjeskobne osjećaje aktiviraju - automatski. A tada i sami doživljavamo emociju za koju je taj dio mozga zadužen. Ta se pojava zove empatija, što doslovno znači osjetljivost na tuđe emotivno stanje, sposobnost ne samo prepoznavanja tuđih osjećaja i raspoloženja nego i proživljavanje tih stanja. A to se odvija uglavnom neovisno o našoj volji. Kako se zaštititi? 

Trik je u tome da ojačamo sposobnost da izdržimo (ili izbjegnemo) loša raspoloženja nastavljajući svojim putem i odbacujući ih sa smiješkom. Ako ste tip koji podlegne tuđim emocijama, pokušajte stvoriti distancu u odnosu na takve ljude, baš kao što liječnici čine s pacijentima - suosjećaju, ali se onda povuku. Stvaranje distance može biti višestruko efektivno. 

- Umjesto identificiranja s nekime, uključite razum prije nego emocije. Zastanite i razmislite zašto je osoba s kojom komunicirate pod stresom i kako bi se mogla nositi s njim. Pomaže ako na osobu gledate intelektualno, a ne emocionalno. Ako vam supruga dođe kući neraspoložena, distancirajte se i razmišljajte o tome što joj se možda dogodilo na poslu, kad je zadnji put bila takva, kako se suočava s tim i sl. To će smanjiti emocionalnu zarazu. Također, bez obzira na loše raspoloženje drugih ljudi, pokušajte pokazati pozitivne emocije - na primjer, češće se smiješite. Možda će osoba postupno ‘pokupiti’ vaše raspoloženje - kaže psihloginja Majda Rijavec. 

Introspekcija ili opažanje vlastitih psihičkih procesa ponekad također može biti od pomoći. 

- Postanite svjesni i naglih promjena u svojim osjećajima. Ako ste bili dobro raspoloženi, a onda dođe vaša prijateljica i osjetite da ste naglo postali napeti i nervozni, vjerojatno ste “pokupili” njezinu nervozu. Ili ako svaki put kad razgovarate s kolegom na poslu, osjetite nelagodu - vrlo je vjerojatno da on prolazi kroz teško razdoblje. Kad postanete toga svjesni, distancirajte se. Ako vam je to bliska osoba i ne možete otići ili se tek tako distancirati - napravite pauzu. Slušajte je i pokušajte pomoći, a onda učinite nešto za sebe - šetajte, čitajte ili otiđite na kavu s nekim tko je dobro raspoložen - savjetuje psihologinja Rijavec.

Bliskoj osobi svakako trebate reći kako njezino loše raspoloženje utječe na vas jer ona toga možda nije ni svjesna. To ne jamči da će se osoba promijeniti, ali ponekad može biti djelotvorno. Ako ste tip ljudi koji druge uvlače u “emocionalnu orbitu” - vi ste osoba koja je sposobna iskusiti široku paletu emocija i prenijeti ih drugima te ih tako zaraziti. Stabilni ste, a emocije vas se ponekad ne dotiču jer nisu u skladu s vašima. S jedne strane, osoba ste koja će uvijek pozdraviti s ljubaznošću i osmijehom podižući svakom raspoloženje u društvu, dok se s druge strane možete razviti u kronično nezadovoljne osobe koje sve vuku prema dolje. 

Raspad obitelji 

Depresija ili bijes može rastrgati obitelj ili stvoriti nefunkcionalnu i iscrpljujuću atmosferu koja usisava pozitivnu energiju te je zamjenjuje stresom, nemirom i nezadovoljstvom.

Za samo dva posto

Povećava se vjerojatnost da ćemo postati sretni ako dobijemo povišicu. Zato je isplativije okružiti se pozitivnim prijateljima nego povećavati brojku na računu.

Za devet posto 

Povećava se vjerojatnost da ćemo biti sretniji sa svakim novim i sretnijim prijateljem. Stoga se treba okružiti - pozitivcima.

Kolege iz pakla 

“Zaraza” nije rezervirana samo za bliske odnose. I kolege i šefovi mogu značajno utjecati na emocionalno stanje zaposlenika i cijele radne okoline. 

Ni terapeuti nisu posve imuni 

Ljudi koji rade s traumatiziranim žrtvama često doživljavaju fizičke i emocionalne simptome negativne emocionalne zaraze kao što su napetost mišića, umor, nesanica i depresija.

Svrbež je poput virusa

Ljudi skloniji negativnim osjećajima češće će se počešati čim vide nekoga drugog da to čini.

Stijena, pozitivac ili empatičan, otkrijte koji ste emocionalni tip