Plavi planet će preživjeti, ali vjerojatno bez čovjeka

Žilav i ustrajan, plavi planet Zemlja dokazao je tijekom 4,54 milijarde godina da iz svog dvorišta može lako izbaciti sve koji ne slijede pravila igre života i nastaviti se okretati dalje kao da ništa nije bilo. U posljednjih 10.000 Zemlja je bila u holocenu, posljednjemu međuledenom razdoblju pogodnom za sve oblike života. Ljudi su umjerenu klimu, izvore čiste vode, zelene šume i milijune drugih živih bića objeručke rabili i uveli planet u razdoblje antropocena, odnosno eru u kojoj oni dominiraju nad prirodom. No moraju paziti da ne prekorače granice koje omogućuju uvjete za život. Znanstvenici upozoravaju kako veliku opasnost predstavlja promjena u kruženju dušika, koji je poput vode, ključan za život na Zemlji. Dušik je važan svim živim bićima kao dio bjelančevina, a dušične bakterije ga u simbiozi s mahunarkama upijaju. Ako ga se u tlu ili vodi nađe previše, druge bakterije oslobađaju ga u zrak. Da bi povećali plodnost, ljudi su umjetno povećali razinu dušika i u tlo ulazi 121 milijun tona na godinu, što je četiri puta više nego što mikroorganizmi mogu preraditi i vratiti u atmosferu. Nakupljanje dušika potiče nagli rast mikroorganizama, koji potroše sav kisik, te nakon što uginu, sve što ostane su mrtva, kisela područja.



Povećava se kiselost oceana
Visoka koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi smanjuje razinu pH u morima, odnosno povećava kiselost. Stručnjaci predviđaju da će sredinom stoljeća kiselost u sjevernim i južnim morima smanjiti koncentraciju kalcijeva karbonata, koji organizmi poput koralja ili školjaka rabe kako bi sagradili svoje kućice, oklope i ljuske. Nestanu li iz morskog svijeta ti organizmi, prazni oceani upijat će manje ugljičnog dioksida, što će ubrzati globalno zagrijavanje. Za sada granica još nije prijeđena i ima vremena za akciju.

Fosfor doprinosi mrtvim zonama
Oko devet mil. tona fosfora, koji se koristi i kao gnojivo, završava u morima, što je osam puta više no što prirodni ciklus može podnijeti

Izumire više od deset vrsta na milijun svake godine
Brzinu masovnog izumiranja životinjskih i biljnih vrsta znanstvenici uspoređuju s vremenom kada su nestali dinosauri

>>>Oko 100.000 novih kemijskih spojeva danas u svijetu stvara ubojite kemijske koktele, a najopasniji su teški otrovni metali poput olova