Za čuvara života, ozonski omotač još ima nade...

Ozonski omotač, zaštitnik života, štiti ljude od štetnog ultraljubičastog zračenja, a 1970. iznad Antarktike pojavila se velika rupa i katastrofa je bila na pomolu. Ipak, znanstvenici i vlade brzo su se dogovorili i reagirali te strogo ograničili uporabu freona, sintetičkih kemijskih spojeva koji se nalaze, primjerice, u sprejevima, zamrzivačima i sredstvima za čišćenje, a koji su pravi “ubojice” ozona. Znanstvenici su danas puni nade - predviđaju da će se do sredine stoljeća ozonski omotač potpuno obnoviti i dokazuju kako je kolektivna društvena akcija moguća. No nadu još traže mnoge životinjske i biljne vrste koje su zbog izlova, zagađenja staništa i klimatskih promjena na rubu izumiranja. Iako se još ne zna koji su ključni igrači u održavanju hranidbenog lanca i ravnoteže, znanstvenici upozoravaju kako trenutačno na godinu nestaje više od 100 vrsta. Do kraja stoljeća u opasnosti će se naći oko 30 posto svih sisavaca, vodozemaca i ptica, što će imati još nepredvidive posljedice za sveukupni život na Zemlji.

Prijete novi staklenički plinovi
Trenutačno u atmosferi ima 387 ppm-a ugljičnog dioksida, tj. čestica na milijun ostalih i prelazi sigurnu granicu od 385. Iako se ne čini mnogo, CO2 djeluje kao Zemljin termostat i povišena razina zagrijava planet. Povećanje od samo nekoliko Celzijevih stupnjeva može otopiti ledenjake, povisiti razinu mora i iz područja vječnog leda osloboditi još jedan vrlo opasan staklenički plin - metan. On može u kratko vrijeme povistii temperature za šest Celzijevih stupnjeva. Dobra je vijest kako za akciju još ima vremena.

Prijetnja iz zraka
Sagorijevanje ugljena, uništavanje šuma i pretjerano korištenje gnojiva udvostručilo je količinu sumpornih spojeva, čađe i ostalih čestica u atmosferi od predindustrijskog razdoblja, što uništava usjeve i donosi nove bolesti.

Nestašica vode
Pretjerana potrošnja mogla bi izazvati nestašicu pitke vode, a do 2025. bit će oko 2,3 milijarde ljudi koji neće moći utažiti žeđ.

Amazona
Uništavanjem tropske amazonske šume smanjit će se razina isparavanja, što će negativno utjecati na klimu sjeverne polutke i azijske monsune

Obradive površine
Širenje obradivih površina na prirodne ekosustave loše utječe na klimu, bioraznolikost i vodeni ciklus. Stručnjaci upozoravaju kako ljudi ne bi smjeli rabiti više od 15 posto površine Zemlje. Sada rabe 12.