Tuberkuloza se širi Siskom, a rodilišta i dalje čekaju cjepiva

Lani je na području Sisačko-moslavačke županije njih 43 oboljelo od tuberkuloze ili dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Podmukla bolest, koja je nekad išla pod ruku sa siromaštvom, pothranjenošću i lošim higijenskim uvjetima, u ovoj županiji je i dalje ozbiljna prijetnja i danas.

Upozorio je na to ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo te županije dr. Inoslav Brkić ističući da bi se trebalo ozbiljno pozabaviti pitanjem zašto šire područje Siska ima ovoliko oboljelih od tuberkuloze i odgovoriti konkretnim zdravstvenim mjerama.

- Sigurno da i socioekonomski položaj ljudi u našoj županiji pridonosi da je ovo područje epicentar tuberkuloze u Hrvatskoj, a ako se nastavi gubitak radnih mjesta, sigurno je da će biti i problema s drugim bolestima - komentirao je dr. Brkić. I dok je hrvatski prosjek 11 oboljelih od tuberkuloze na 100.000, na sisačko-moslavačkom području to je 25 na isti broj ljudi. A riječ je o teškoj bolesti od koje u prosjeku umre između sedam i devet posto oboljelih.

- I obično se teško otkriva. Nema specifične simptome nego je to redovito suhi, ponekad mokri kašalj praćen temperaturom, koja opet nije previsoka i kreće se između 37 i 38 stupnjeva Celzijevih. Temperatura se javlja u popodnevnim satima i pacijent ima i slabiji apetit. Sve zajedno može izgledati kao dugotrajna prehlada, a ne bolest uzrokovana Kochovim bacilom - pojašnjava dr. Boris Vrga, voditelj Odsjeka za pulmologiju sisačke Opće bolnice dr. Ivo Pedišić. 

Kaže da se tuberkuloza, kao nekadašnja bolest siromaštva, ponovno javila kao “stara dama u novom ruhu” i da bi se trebali ozbiljno pozabaviti time zašto je sisačko područje neprestano žarište te bolesti zbog koje pacijent u bolničkoj izolaciji obično mora provesti između dva i tri mjeseca. Samo liječenje traje od šest do 12 mjeseci. S obzirom na to da tuberkuloza ima “pedigre” siromaštva, dr. Vrga kaže da bi siromaštvo u njihovoj županiji moglo biti jedan od razloga proširenosti tuberkuloze, kao i činjenica da su se nakon rata na to područje vratili pojedinci s mjesta gdje te bolesti ima više. 

A treba reći i da već neko vrijeme u pojedinim rodilištima nema cjepiva protiv tuberkuloze, BCG-a, ili ga ima u vrlo malim količinama. Iako smo već pisali da pedijatri kažu da nema straha za novorođenčad zbog ipak dobre procijepljenosti stanovništva, dr. Vrga upozorava da to ipak nije dobro jer se cijepljenjem stječe dobar imunitet protiv te bolesti. 

A BCG cjepiva je uzmanjkalo jer se početkom godine niti jedan proizvođač nije javio na natječaj HZJZ-a za nabavku BCG-a pa se sad ono uvozi interventno. Samo cijepljenje smanjuje pobol za 80 posto, a i oni koji obole nemaju tako teške oblike bolesti i to tuberkuloze moždanih ovojnica ili milijarne tuberkuloze koja zahvaća čitavo tijelo.

Osim na tuberkulozu, dr. Vrga upozorava da na njihovu području imaju i sve više bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti za koju nema lijeka nego se njeno napredovanje može samo usporiti. Riječ je o sužavanju dišnih putova najčešće uzrokovanih pušenjem.

- Socioekonomski moment ove bolesti je jedan od važnijih čimbenika za njen nastanak i kod nje nema pomoći nego se može samo usporiti - kaže dr. Vrga o bolesti koja se dvostruko češće pojavljuje na njihovu području. Ta je županija ujedno i epicentar zemlje za ambroziju, a zbog nekadašnje teške industrije, sljedećih desetljeća očekuju i druge bolesti.