Nakon stoljeća čekanja: Grob Isusa Krista dostupan je svima

Obnovljena grobnica u kojoj je, prema narodnoj predaji, Isusovo tijelo spušteno nakon razapinjanja, napokon će biti dostupna i široj javnosti.

Kako piše britanski Guardian, ekipa grčkih znanstvenika i restauratora nedavno je dovršila renovacijski proces dug devet mjeseci koji se fokusirao na malu strukturu iznad pogrebne komore, poznatu i pod imenom Edikula.

POGLEDAJTE LIVE VIDEO:

Na posebnoj svečanosti povodom otvaranja grobnice (u srijedu) susreli su se ekumenski patrijarh Bartolomej I, vođa pravoslavne crkve, i predstavnik pape Franje.

Vjeruje se da je to jedan od najsvetijih spomenika u kršćanstvu.

- Postoji realan rizik da bi struktura propala, da nismo sad intervenirali - rekla je Bonnie Burnham za Associated Press. Njezin Svjetski fond za zaštitu spomenika nadgledao je projekt i ona napominje da su potpuno transformirali spomenik. 

Osjetljivu restauraciju provelo je pedesetak stručnjaka s državnog tehničkog sveučilišta u Ateni, a isti stručnjaci obnavljali su Akropolu u glavnom grčkom gradu, a radili su i na Aja Sofiji u Istanbulu. Na obnavljanju su većinom radili noću kako bi hodočasnicima dali neometan pristup hramu.

U listopadu prošle godine je mramorna ploha koja pokriva grobnicu podignuta prvi put u više od dva stoljeća, što je omogućilo restauratorima da pogledaju izvornu kamenu plohu na koju je navodno spušteno Isusovo tijelo. Mali prozori su urezani u čistom mramoru kako bi hodočasnici mogli, barem na trenutak, pogledati stijenu.

Isti tim stručnjaka je popravio i stabilizirao hram koristeći titanijske vijke i malter, a očistili su i debele slojeve ostatak svijeća i golubljeg izmeta. U radu su koristili laserske skenere, radar i bespilotne letjelice.

Bazilika svetog groba u Jeruzalemu čuva navodno mjesto Isusovog raspela, pogreba i uskrsnuća. Sama Bazilika nalazi se u središtu kršćanske četvrti Jeruzalema i velika je turistička i hodočasnička atrakcija.

Zbog velikih razmirica među čak šest kršćanskih denominacija, radovi su kasnili desetljećima. Rimokatolička, grčka pravoslavna, armenska, sirijska pravoslavna, etiopijska pravoslavna i koptska crkva zajednički se brinu za veliku Baziliku, ali ponekad je bilo oštrih sukoba zbog podjele odgovornosti.

Trošak obnove, procijenjen na četiri milijun dolara, podmiren je donacijama svih šest denominacija, a velike donacije dali su jordanski kralj Abdullah, palestinske vlasti te Mica Ertegun, udovica osnivača Atlantic Recordsa, Ahmeta Erteguna.

Tekst je preuzet s Expressa

Kristov je grob 1555. godine otvorio - Hrvat

- Otvori se pred našim očima Gospodinov grob, koji je vidljivo isječen u stijeni, u njemu su se vidjele figure dva anđela od kojih je jedan s natpisom na kome piše 'Uskrsnuo je nije ovdje', dok je drugi pokazujući grob navješćivao: 'Evo mjesta gdje je bio položen', zapisao je davne 1555. godine Lopuđanin fra Bonifacije Drakolica, hrvatski prelat i crkveni pisac koji je bio jedan od nekolicine ljudi koji su tada prisustvovali otvaranju Svetog groba.  

Enciklopedija.hr navodi da je Drakolica kao mladić pristupio Franjevačkom redu, obrazovao se u Parizu, a u Rimu se družio s Felicom Perettijem, svećenikom koji je kasnije postao papa Siksto V. Nakon toga je u Dubrovniku kao glavni predavač teologije predavao na franjevačkom teološkom učilištu, a 1550. godine je imenovan gvardijanom u Jeruzalemu i kustosom Svete zemlje. 

Upravo tada dobio je priliku franjevcima ishoditi povratak skrbništva nad svetim mjestima te obnovu bazilike Svetog groba, kada je na svoje oči vidio ploču koja je nakon toga ostala skrivena sve do prije nekoliko dana kada je grob otvoren pred kamerama National Geographica.

Te 1555. godine, grob je otvoren 28. kolovoza u točno 16 sati, a cijeli tekst fra Drakolice dostupan je na web stranici župe Rožat. 

Nakon uvodnog dijela, fra Drakolica je zapisao:

- Kada je, uklonjen jedna od ploča  od alabastra koje je pokrivala Sveti grob, postavljena tu po Svetoj Jeleni da bi sa mogla slaviti žrtva svete mise, ukazalo nam se čudesno mjesto na kome je Sin Čovječji počinuo tri dana; kao da jasno vidimo otvorna nebesa, i onima koji su s nama bili. 

- Mjesto je bilo okupano dragocjenom krvlju i onom mješavinom ulja kojim je pomazan za ukop i koji su posvuda isijavali snopove svjetla kao da su svijetle zrake sunca. Mi smo ga otkrili s duhovnom radošću i suzama, zajedno sa svima koji su bili prisutni.

- Na sredini svetoga mjesta nađosmo komad drveta, koji je bio tamo stavljen i zamotan u dragocjeno platno; čim smo ga uzeli u ruke te  s puno pobožnosti poljubismo,  u dodiru sa zrakom platno je potpuno nestalo, ostavljajući samo nekoliko zlatnih niti.  Uzimajući predragocjeno drvo vidjeli smo neke natpise , ali su potpuno izblijedili od vremena, tako da se nije mogla  pročitati nikakva potpuna rečenica, osim što je na samom početku na jednoj pergameni se moglo pročitati velikim  latinskom slovima «Helena Magni, zapisao je fra Drakolica. 

Nakon više od deset godina u Jeruzalemu, fra Dragolica je 1561. godine odbio službu apostolskog propovjednika s ovlastima u Ugarskoj, Erdelju, Poljskoj i Rusiji. Bio je i sudionik Tridentskog sabora, a u Jeruzalem se vratio 1563. kustos Svete zemlje. 

Već godinu kasnije imenovan je stonskim biskupom. Sam kraj života dočekao je u poprilično neobičnim okolnostima. Naime, nakon što je u njegovoj biskupiji jedan svećenik počinio ubojstvo, navodi Enciklopedija.hr, dubrovački ga je Senat protjerao 1581. godine pa je fra Drakolica nastavio djelovati na prostoru Temišvara. Nakon samo nekoliko mjeseci života tamo je i umro.  

Nakon 500 godina razotkrili ploču na kojoj je položeno tijelo Isusa

Podsjetimo, 29. listopada 2016. godine, po prvi put nakon gotovo pet stoljeća, znanstvenici su razotkrili ploču na koju je, vjeruju kršćani, položeno tijelo Isusa Krista. Kamena je ploča, isklesana iz špilje u koju je položeno tijelo nakon razapnuća, posljednji put zatvorena 1555. godine ispod druge, mramorne ploče, piše National Geographic u svojoj ekskluzivnoj reportaži.   

- Nakon što smo pomaknuli mramorni pokrov, bili smo iznenađeni količinom materijala koji se nalazio ispod nje, izjavio je Fredrik Hiebert, arheolog koji radi na restauraciji Edicule, male strukture unutar koje se nalazi ploča, a koja treba hitnu restauraciju s obzirom da nije dirana od 1810. godine kada je obnovljena nakon požara u kojem je uništena. 
Ediculu i grobnicu u njoj trenutno restaurira tim znanstvenika sa sveučilišta u Ateni pod vodstvom profesorice Antonie Moropolou. 

Otkrivanje ploče daje istraživačima nezapamćenu priliku da prouče najsvetije mjesto kršćanstva. Analiza kamena, piše National Geographic, znanstvenicima će pružiti priliku da bolje razumiju ne samo izvorni oblik grobnice, već i kako se ona razvijala kao žarišna točka štovanja nakon što ju je 326. godine identificirala Helena, majka rimskog cara Konstantina. 

- Nalazimo se usred kritičnog trenutka za rehabilitaciju Edicule, objasnila je Moropoulou i naglasila da će tehnike koje koriste za dokumentiranje strukture 'cijelom svijetu mogogućiti da ju proučavaju, baš kao da su bili unutar nje'.  

Strukturalni integritet Edicule već desetljećima zabrinjava stručnjake, posebice nakon potresa koji ju je oštetio 1927. godine, a do restauracije nije došlo ranije kako zbog neslaganja među različitim religijskim zajednicama, tako i zbog nedostatka financijskih sredstava.  

Crkva svete grobnice na raspolaganju je za šest kršćanskih skupina - Grkokatoličkoj Crkvi, Rimokatoličkoj Crkvi, Armenskoj Crkvi, Koptima, Etiopskoj Crkvi i Syriacima.  

- Drago mi je da je atmosfera zaista posebna i da postoji svojevrsna prikrivena radost, komentirao je radove na grobnici jeruzalemski grčki patrijarh Thephilos III. 

- Ovdje su Franjevci, Armenci, Grci, muslimanski čuvari i židovski policajci. Nadamo se i molimo da će ovo biti prava poruka da i nemoguće može postati moguće. Svima nam treba mir i međusobno poštovanje, zaključio je. 

Nikada dovršena potraga za Kristovim grobom 

Brojni više ili manje ozbiljni povjesničari, istraživači i arheolozi već stoljećima tragaju za Isusovim grobom i pritom su nailazili na različite zaključke. Većinu njih službeni Vatikan izričito odbacuje, a Crkva smatra blasfemičnima. 

Jedan od najpopularnijih takvih primjera je pronalazak Talpiotske grobnice koja se sastojala od desetak grobova. Ona je pronađena početkom 80-ih godina prošloga stoljeća zajedno s još 900 sličnih grobnica, a ono što je posebno zaintrigiralo brojne entuzijaste je činjenica da je nad jednim grobom pisalo 'Isus, sin Jospov', a nad drugim 'Marija'. 

Mnogi su, dakako, bili poprilično 'brzi na okidaču' i smislili teoriju prema kojoj je u grobnici bila cijela Isusova obitelj - njegova supruga Marija Magdalena, njegovo dijete i brat. Upravo na toj teoriji temeljen je i dokumentarac 'The Lost Tomb Of Jesus' koji je producirao slavni James Cameron i kojeg su osim vjernika diskreditirali i brojni znanstvenici.  

Iako grobnica potječe iz razdoblja u kojemu je navodno živio Isus, činjenica je da je u to vrijeme to bilo vrlo često ime.

Ova se teorija pak sasvim slučajno slaže s muslimanskim vjerovanjima i njihovim prikazom Isusa. 

- Rekli su da su ubili Masih'Isa, sina Marijinog, Alahovog glasnika. No, nisu ga ubili, niti razapeli, no učinjeno je da su u to bili uvjereni, stoji u Kuranu.  

Generalno tumačenje tih stihova kaže da je Bog, da se osveti Judi, njemu dao lice nalik Isusovom. Zbog toga su Rimljani razapeli Judu, a Isus se uzdigao u raj te će se, kaže Kuran, vratiti na kraju vremena, da ubije Antikrista.