Dok sunčano nebo može biti sinonim za ljetnu zabavu u nekim dijelovima svijeta, previše vrućine može biti fatalno. Reuters je analizirao što rast temperature znači za ljude
SVE ČEŠĆA OPASNOST
Fatalne vrućine: Opasnosti koje donose česti toplinski valovi
Godine 2016. zabilježena je najtoplija godina na Zemlji od 1880-ih godina kada je počelo suvremeno praćenje metoroloških i klimatskih podataka i to je već treća godina zaredom koju su obilježile rekordno visoke temperature.
U manje od četiri mjeseca 2017. dijelove Australije i Indije već su zahvatili valovi vrućine.
Dok sunčano nebo može biti sinonim za ljetnu zabavu u nekim dijelovima svijeta, previše vrućine može biti fatalno.
Procjenjuje se da je između 15.000 i 19.000 ljudi umrlo u valu vrućine u Francuskoj 2003., dok je američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) priopćio da je godišnje umrlo oko 600 Amerikanaca od izlaganja ekstremnoj vrućini u razdoblju između 1999. i 2010. godine.
Reuters je razgovarao s nekoliko klimatskih znanstvenika kako bi saznao što znači rast temperature za ljudsko zdravlje i donosi neke ključne činjenice i brojke:
- Topliji dani i noći i valovi vrućine postat će učestaliji. Više studija je otkrilo da se toplinski valovi događaju sve češće dok su razdoblja hladnoće u padu u urbanim područjima u posljednjih 40 godina.
- Ekstremna vrućina može prouzročiti bolesti koje su s njom povezane, kao što su toplinski udar i iscrpljenost te povećati smrtnost. Također može pogoršati postojeće zdravstvene probleme. Toplinski stres se događa kada tijelo apsorbira više topline nego što je može tolerirati.
- Ukupni broj dana u kojima vrućina doseže "razine opasne po zdravlje" rapidno će porasti u nekoliko idućih desetljeća, navodi se u studiji ISET-Internationala i NCAR-a.
- Urbana središta u zemljama u razvoju bit će najgore pogođena. Ona su toplija od ruralnih područja zbog čimbenika među kojima su gustoća stanovništva, industrijsko zagađenje i prisutnost zgrada i strojeva koji stvaraju vrućinu. Taj učinak "urbanog toplinskog otoka" je dobro poznat, ali će se još pogoršati s daljnjim rastom temperatura.
- S porastom temperature za 1,5 stupnjeva Celzija, gradovi u Kini, Indiji, Bangladešu, Obali Bjelokosti, Nigeriji, Vijetnamu i Mianmaru počet će redovito osjećati toplinski stres, navodi se u britanskoj studiji.
- Ako globalna temperatura naraste za 2,7 stupnjeva Celzija, Tokio, Peking i Manila također će biti pogođeni, dok će rast od 4 stupnja zahvatiti New York i Rio de Janeiro.
- Jugoistočna Azija suočena je sa šesnaestpostotnim gubitkom kapaciteta radne snage u iduća tri desetljeća zbog toplinskog stresa, navodi se u studiji Verisk Maplecrofta. U odvojenom izvješću UN-ovog Programa za razvoj, Međunarodne organizacije rada i Climate Vulnerable Foruma stoji da bi gospodarstva u nastajanju mogla izgubiti 10 posto dnevnih radnih sati zbog ekstremnih temperatura.
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je da će bez mjera prilagodbe godišnje biti gotovo 65.000 dodatnih smrtnih slučajeva među ljudima starijima od 65 godina zbog izlaganja vrućini 2030., s najvećim učinkom u azijsko-pacifičkoj regiji.
- Razine vlažnosti i noćne temperature imaju važnu ali često zanemarenu ulogu jer one utječu na sposobnost hlađenja tijela. Prema WHO-u, idealna temperatura treba biti ispod 32 stupnja Celzija tijekom dana i ispod 24 stupnja noću.
- Riža, glavna azijska hrana, jako je osjetljiva na toplinski stres i prinos usjeva pada ako su temperature iznad 35 stupnjeva Celzija deset dana tijekom reproduktivne faze.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
