General Gotovina: Davao sam sve od sebe da zaštitim civile

Žalbeno vijeće suda u Haagu u ponedjeljak je saslušalo argumente tužiteljstva i obrane generala Ante Gotovine i Mladena Markača, koji su osuđeni na 24, odnosni 18 godina zatvora. Sudac Theodor Meron je rekao odmah na početku kako se predmet odnosi na odgovornost Markača i Gotovine u vrijeme vojne akcije Oluja. Gotovinin odvjetnik Gregory Kehoe je tijekom iznošenja žalbe rekao kako je Raspravno vijeće zaključilo da su srpski civili napustili Knin, Obrovac, Gračac i Benkovac zbog nasilja i zbog općeg straha od hrvatskih snaga.

- Promatračka misija Europske zajednice nije nigdje spomenula nikakav protupravni napad kad su spominjali događanja u Krajini za vrijeme za koje su generali osuđeni. Osim toga, ni jedan Srbin nije otišao s tog područja zbog protupravnog napada - istaknuo je odvjetnik Kehoe. Dodao je kako nije utvrđeno da je iti jedan civil ranjen ili ubijen te da nikada nije utvrđen identitet nekog srpskog civila koji je rekao kako je to područje napustio zbog granatiranja. 

- Zapovijed Ante Gotovine nije bila zapovijed da se stupi u protupravni napad, već da se provede zakonit napad, koji je usmjeren protiv vojnih ciljeva - naglasio je odvjetnik. Kaže da ne postoje dokazi kako je došlo do razaranja širokih razmjera pod zapovjedništvom generala Gotovine. Osim toga, kaže da nije jasno zašto je Vijeće došlo do zaključaka do kakvih je došlo. Kehoe ističe da su svi napadi projektilima bili zakoniti vojni napadi.

''Uveli novo pravilo da zatvore dokazne rupe''

- Tužiteljstvo nije priložilo nikakve dokaze da su mete koje su označili kao civilne zaista bile civilne, niti su priložili niti jedan dokaz da je netko od civila poginuo - istaknuo je Kehoe. Dodaje kako je Raspravno vijeće uvelo "pravilo 200 metara" za "zatvori rupe" ondje gdje im je nedostajalo dokaza. Raspravno vijeće je zaključilo da su sve granate koje su pale na područje Knina bile protupravni napad, a sve što je palo izvan radijusa da je zapravo bio napad na civile, objasnio je odvjetnik. Kehoe je predočio i kartu Knina na sudu.

 Odvjetnik Luka Mišetić rekao je kako svi zaključci proizlaze iz tvrdnji Raspravnog vijeća o pogrešci od 200 metara, a ukoliko se ispostavi da je to pogrešno, optužba nema temelje. 

- Postoje dokazi da su naređenja Ante Gotovine provedena tako da su se gađali samo vojni objekti - rekao je Mišetić. Mišetić je rekao kako nalazi s terena iz Benkovca, Obrovca, Gračaca i Knina pokazuju da je samo 0,05 posto projektila palo izvan granice od 400 metara, da se prihvatio taj standard.

- Ukoliko se obori pravilo od 200 metara, onda morate ukinuti Gotovininu presudu, jer onda on nije kriv po sve četiri točke optužnice - naglasio je odvjetnik Mišetić.

Tužitelji su kasnije na žalbenom vijeću istaknuli kako sve i nakon napada upućuje na to da se namjeravalo protjerati srpske civile. Dodali su kako su svi civili koji su nakon granatiranja ostali bili žrtve mučenja. Tužitelji su istaknuli kako su samo 10 posto udarnih mjesta projektila uspjeli identificirati. Kaže kako pola njih dolazi unutar 200 metara. Istaknuo je kako je obrana generala navela nepoznate lokacije udara. 

- Možete mi objasniti kako to da je žrtava bilo toliko malo? Ispaljeno je stotine granata - pitao je sudac tužitelja. Stringer je rekao kako su mnogi svjedoci vidjeli veliki broj ranjenih na ulicama Knina. Ističe kako je progon civila trebalo dokazivati tijekom suđenja. 

- Obrana pokušava okrenuti presudu "naopako", ali general Ante Gotovina nije u položaju nevinog zapovjednika - rekla je jedna od tužiteljica. Ističe kako su Gotovina i ostali imali za cilj deportaciju srpskih civila. Dodaje kako su nanijeli štetu civilnom stanovništvu, što je i bio cilj vojne operacije. 

''Ne mogu ga optužiti zbog teorije za koju nije nikada čuo''

Nakon kraće pauze sudu obrana je počela s izlaganjem. Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić je rekao kako su civili sporno područje napustili prije napada, a rekao je i kako optužba pogrešno objašnjava stav obrane što se tiče granatiranja. Mišetić tvrdi da postoji razlog zašto Raspravno vijeće nije donosilo dokaze o poginulima te da su postojali forenzički nalazi samo za troje ljudi koji su poginuli u Kninu što, tvrdi, ne dokazuje da su ti ljudi poginuli u granatiranju. 

- Bilo bi neprimjereno da Gotovinu optuže zbog teorije koju nikada do sada nije čuo - rekao je Mišetić. 

Žalbeno vijeće raspravu je nastavilo nakon stanke. Izlaganje obrane otvorili su odvjetnici generala Markača, Goran Mikuličić i John Jones. 

- U brijunskim transkriptima nećete pronaći zločinački pothvat. Nevjerojatno je da ljude možete zatvoriti na 24 i 18 godina zatvora samo prema onome što piše u transkriptima - istaknuo je odvjetnik Jones i dodao kako ni jedan svjedok nije potvrdio tumačenje sastanka koji je iznijelo Vijeće. 

Obrana: Tužiteljstvo izmišlja cijeli predmet

Jones je Sudskom vijeću pokazao graf kojim je pokušao pojasniti da se cijela optužnica 'urušava' ako padne teza o prekomjernom granatiranju. Istaknuo je kako ako nije bilo ujedinjenog zločinačkog pothvata, onda general Markač u njemu nije mogao sudjelovati. Zaključio je kako tužiteljstvo izmišlja cijeli predmet protiv Gotovine i Markača. 

Zatražena je zatvoreno zasjedanje nakon kojeg je s izlaganjem i reakcijama na tvrdnje obrane započelo tužiteljstvo. Tužiteljica Helen Brady rekla je kako će zajedno s kolegama tužiteljima dokazati kako je postojao ujedinjeni zločinački pothvat s ciljem protjerivanja i uklanjanja srpskog stanovništva te da je general Mladen Markač bio dio tog pothvata.

- Franjo Tuđman je smatrao da u Hrvatskoj ima previše Srba i da predstavljaju opasnost - rekla je Brady i istaknula kako sve dokaze treba promatrati kao indikaciju krivnje Gotovine i Markača, a ne kao 'karike u lancu' ili 'kulu od karata' koja se raspada kad ukloni jedan element.

Tužiteljici su i obrana i sud progovorili zbog stalnih osvrta na poteze i izjave Franje Tuđmana riječima da se u procesu radi generalu Markaču i Gotovini, a ne o Tuđmanu. 

Tužiteljstvo je istaknulo kako je kao zapovjednik specijalne policije Markač trebao braniti srpske civile koji su preostali na području, a on je zataškavao zločine koji su se protiv njih događali. Smatraju i da Vijeće nije pogriješilo kada je primjenjivalo ''pravilo 200 metara'', smatra tužiteljstvo, jer se margina pogreške pri granatiranju smanjuje što je oružje smješteno bliže cilju. 

Gotovina: Branio sam civile; Markač: Nisam kriv

Nakon reakcija obrane na izlaganje tužiteljstva, Sudsko vijeće pozvalo je generale Gotovinu i Markača da se obrate sudu. 

General Gotovina govorio je na francuskom jeziku zbog, kako je rekao njegov odvjetnik Luka Mišetić, direktnog odnosa sa sucima.

- Tijekom cijele svoje vojne karijere, nastojao sam svoju dužnost obavljati dostojanstveno i časno te sam uvijek davao sve od sebe kao zapovjednik i vojnik kako bi zaštitio civile. Kao zapovjednik, ponosan sam na rezultate operacije Oluja. Ponosan sam ne samo zato što smo pobijedili, nego i zato što je stradao minimalan broj civila i njihovih domova. Kao čovjeku, jako mi je žao za svaki izgubljeni ljudski život i uništenu imovinu. Ne mogu, međutim, biti odgovoran za to što su drugi učinili ili propustili učiniti dok sam ja već bio dalje u Bosni. Do danas sam uvjeren da sam na najbolji mogući način ispunio svoju dužnost. Bili smo u borbi za život i smrt s neprijateljem, borili se kako bismo oslobodili našu zemlju. 

Trudili smo se pritom maksimalno zaštiti živote vojnika i civila. Činio sam greške, kao što je odbijanje predaje sudu. Ja sam prvi koji zbog toga žali. No, čak i ako zaključite da sam donosio pogrešne odluke nećete ustanoviti da sam ikad želio ili pristao na to da bilo koji vojnik ili civil treba biti ubijen zato što je Srbin ili pripadnik neke druge nacionalne skupine. Znam i živim s činjenicom da su moje akcije tijekom operacije Oluja bile časne. Ne tražim ništa više od onoga što su moji branitelji zatražili u moje ime. Pošten sam časnik koji je pokušao dati najbolje od sebe u teškim okolnostima - rekao je Gotovina. 

Vijeću se zatim na hrvatskom jeziku obratio general Mladen Markač.

- Iznenađen sam izrečenim navodima o Oluji koji nisu utemeljeni na činjenicama. Izazvan pokušajima preoblikovanja činjenica iz Domovinskog rata želim reći da nisam nikakav član udruženog zločinačkog pothvata niti sam ratni zločinac. također, o postojanju udruženog zločinačkog pothvata prvi sam put čuo na ovom suđenju. Ni predstavnici međunarodne zajednice ni bilo tko iz domaće javnosti nije mi ukazao na postojanje udruženog zločinačkog pothvata. Isto tako, nikada nitko mi nije ukazao na nezakonito postupanje pripadnika specijalne policije MUP-a na čiju profesionalnost sam posebno ponosan. Slijedom rečeno, nisam planirao, počinio niti prikrivao bilo kakav zločin jer to nije u skladu s mojim životnim svjetonazorom. Ja sam policijsko-vojni časnik koji je odgovorno i profesionalno izvršavao zadaće koje mi je nalagao načelnik glavnog stožera OS i ministar MUP-a RH. 

Moj posao bila je obrana i oslobađanje nelegitimno okupiranog teritorija Hrvatske i uspostavu pravnog poretka. Kao čovjek i humanista duboko suosjećam sa svima koji su pretrpjeli gubitak. Časni sude, nisam kriv. Očekujem od vas da ćete detaljno pregledati materijal i donijeti pravednu presudu. Zahvalan sam vam što ste mi dozvolili da vam se obratim. Hvala - rekao je.

Nakon obraćanja generala žalbena rasprava je zaključena. 

Podsjetimo, bivši zapovjednik Operativne zone Split general Gotovina 15. travnja prošle godine Haag je nepravomoćno osudio na 24 godine zatvora dok je 18 dobio general Markač,  zapovjednik specijalne policije general. Osuđeni su zbog progona srpskih civila koji su živjeli na okupiranim područjima Hrvatske u vrijeme Oluje.