Uskoro ćemo vidjeti pravo lice poznate 'Zagrebačke mumije'

Čuvenoj Zagrebačkoj mumiji ovo će očito biti godina velike slave. U prosincu se, kako nam je rekao radiolog iz KB Dubrava, dr Mislav Čavka, koji već godinama istražuje pet zagrebačkih pokojnica, priprema velika izložba povodom 150 godina dolaska najčuvenije među njima, poznate Zagrebačke mumije, te premijera filma o njoj.

Kako je etruščanski zapis, usto i najdulji na svijetu, dospio na tijelo zagrebačke Egipćanke? Ima li šanse da ta, svjetski relevantna znanstvena zagonetka, bude ikad odgonetnuta?

- Veza egipatske mumije i lanenog povoja na kojemu se nalazi najduži etruščanski zapis na svijetu ima nekoliko objašnjenja, no niti jedno nije moguće dokazati, tvrdi Igor Uranić, viši kustos u Arheološkom muzeju u Zagrebu, pa dodaje. 

- Ili se radi o mumiji žene koja je bila etruščanskog podrijetla, ili je platno s natpisom upotrijebljeno slučajno, tek kao sirovina bez znanja o tekstu koji je na povojima napisan. No, moguće su i druge teorije...

Uranić smatra da su velike šanse da etruščanski zapis pronađen uz egipatsku mumiju bude zauvijek nedešifriran. Naime, za njegovo dešifriranje bilo bi dobro pronaći još etruščanskih tekstova s kojima bi se usporedio.

- Zapisa tog jezika naprosto ima premalo da bi se jezik mogao rekonstruirati, dodaje Uranić.

Kaže da je svih pet mumija Arheološkog muzeja u Zagrebu bilo nedavno podvrgnuto skeniranju najsuvremenijim CT uređajima.

- Otkrili smo, primjerice, različite načine mumifikacije, dob, bolesti, moguće uzroke smrti i drugo. Jedna je mumija čak ''promijenila'' starost i spol. U dogledno vrijeme, možda za nekoliko godina, moći ćemo saznati i kako je izgledala balzamirana žena! Znanost je, naime, toliko napredovala da će njeno lice moći biti u cijelosti rekonstruirano - rekao je.

- U našem muzeju još treba obaviti mikrobiološka istraživanja mumija. S određenom kompjutorskom tehnologijom također je moguće raditi rekonstrukcije lica.

Mumije su kod građana pobudile veliki interes, pa je muzej dobro posjećen. Osobito u vrijeme školske godine.

- Interes za mumije je velik, pa razmišljamo o novom načinu izlaganja mumija. Neke su, naime ''pospremljene'' u sarkofage pa se u postavu ni ne vide, govori Uranić. Tvrdi da je sretna slučajnost da upravo Zagreb ima tako veliku egiptološku zbirku.

Posjećenosti mjuzeja sigurno će doprinijeti i veliki uspjeh hit romana "Knjiga izumrlih", čija se radnja u velikoj mjeri oslanja baš na "Zagrebačku mumiju".

- Malo je zbirki u istočnim dijelovima Europe. Ova se zbirka nalazi kod nas ne samo zbog slučajnosti nego i zbog interesa pojedinaca koji su bili uključeni u europske trendove kolekcionarstva (poput Mihaela Barića, koji ju je i doveo u Zagreb). Osnivanje muzeja i prestižnih zbirki poput egipatskih, bilo je jako bitno u kulturi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Barić, vlasnik 'popularne' mumije, je 1848. godine otišao u Egipat vjerojatno zato što ga je zanimao i jer je bio sklon starinama. Posjećivanje egzotičnih zemalja je u ono vrijeme bio dio imagea uglednih i obrazovanih ljudi.

Uranić najavljuje da će u Arheološkom muzeju krajem godine otvoriti izložbu ''Mumije – znanost i mit'' u kojoj će biti prikazani rezultati istraživanja na svih pet ljudskih mumija, ali i mumija životinja, te mumificirani dijelovi ljudskih tijela.

- Naravno, istraživanja se uvijek mogu produbiti. Primjerice, sada su popularna istraživanja DNK.

Uranić se bavi egiptologijom jer su ga interesi iz mladih dana doveli do toga. Tvrdi kako danas razlozi zašto se time bavi više nisu bitni, jer se otvaraju nove teme, novi oblici i djelovanja koji ga nadahnjuju za rad.

Kaže, kod istraživanja mumija najzanimljivija mu je podijeljena svijest o tome kako je ipak riječ o mrtvim ljudima, što uzrokuje nelagodu, i istovremeno poriv za otkrivanjem drevnih običaja koji tu nelagodu amortizira.

U dogledno vrijeme, možda za nekoliko godina, moći ćemo saznati i kako je izgledala balzamirana žena! Znanost je, naime, toliko napredovala da će njeno lice moći biti u cijelosti rekonstruirano.

- U našem muzeju još treba obaviti mikrobiološka istraživanja mumija. S određenom kompjutorskom tehnologijom također je moguće raditi rekonstrukcije lica.