Najgore kataklizme koje mogu zadesiti Zemlju

Neuspjeli energetski pokus
Veliki hadronski sudarač najveći je akcelerator čestica na svijetu koji pokušava odgovoriti na pitanje koje su najmanje čestice u svemiru i kako je svemir izgledao nakon Velikog praska. Ipak, postoji mogućnost, iako minimalna, da se u sudarima čestica pokrene energetska lančana reakcija pa se male crne rupe koje stvara otmu kontroli. One bi se, prema ovom kataklizmičkom scenariju, mogle lako proširiti i u gravitacijsko polje uhvatiti Europu, Aziju i Ameriku, a zatim progutati i planet.

Raspad ekosustava
Nastave li ljudi sa zagađenjem i uništavanjem, prehrambeni lanac i milijuni mikroorganizama koji proizvode kisik će nestati. Dosegne li zagađenje u osjetljivom globalnom ekosustavu “kritičnu masu”, najprije će nestati manji organizmi, a s vremenom ljudi više neće imati osnovne uvjete za život. Zemlja je čvrsta i žilava te će joj biti dovoljno samo još jedno ledeno doba da se riješi svih nametnika koji je uništavaju.

Potpuno ledeno doba
Ako je istina da se nalazimo na početku ledenog doba, moguće je da će biti mnogo okrutnije nego prošlo, predviđaju klimatolozi. Trenutačno prebrzo zagrijavanje i otapanje ledenih kapa moglo bi razrijediti more i smanjiti mu slanoću, a zbog brzog zaleđivanja koje bi uslijedilo, led bi zrcalio dodatno sunce pa bi postajalo sve hladnije. Prema ovom scenariju, Zemlja bi se lako mogla pretvoriti u golemu snježnu grudu, a samo bi u nekim područjima ekvatora bio moguć život - pun blata.

Supervulkan
Najveća zabilježena erupcija vulkana u atmosferu je izbacila više od 5000 kubičnih kilometara prašine, pare, plinova i vulkanskih bombi. Srećom, od “paklenog vulkana” u Coloradu prošlo je 28 milijuna godina, dok ljudi još nisu hodali planetom. Ako bi ista katastrofa zadesila Zemlju danas, nekoliko godina ne bi bilo Sunčeve svjetlosti te bi nastalo “vulkansko” ledeno doba. Vulkanologija je nova znanost, ali znanstvenici napominju kako su vulkani realna prijetnja.

Mjesec
Mjesec je prirodni zaštitnik Zemlje jer presreće meteore, stvara plimu i oseku, uravnotežuje rotaciju Zemlje i štiti od radijacije Sunca. Nestane li Mjesec kakvom nezgodom, Zemlja bi ostala ranjiva. Znanstvenici se ne slažu što bi se točno dogodilo. Prema nekim teorijama, čovječanstvu bi odzvonilo za manje od 11 minuta, a prema drugima, izumiranje nije realno. Dobra je vijest što Mjesec kruži oko Zemlje već četiri milijarde godina. Loša je da se udaljava.

Udar asteroida
Udar dovoljno velikog asteroida doslovno bi uzrokovao eksploziju koja bi spalila atmosferu, milijuni četvornih kilometara pretvorili bi se u užarenu masu, a vulkani, tsunamiji i potresi bili bi svakodnevna pojava. Udar asteroida odgovoran je za izumiranje dinosaura, a tunguska eksplozija je 1908. u Rusiji uništila površinu od 2000 kilometara četvornih i 60 milijuna stabala. Snaga udara bila je poput stotinu atomskih bombi.