Jeste li znali da litra motornog ulja odbačenog u prirodu može zagaditi milijun litara pitke vode, a da tona otpadnog ulja prolivenog u moru ili jezeru po svom štetnom djelovanju odgovara količini otpadnog materijala kojeg stvara naselje od 40 tisuća stanovnika? Onečišćeni okoliš slučajno ili namjerno odraz je našeg neodgovornog ponašanja, a predstavlja sve veći problem za zdravlje ljudi i životinja. Baterije i akumulatori na divljim odlagalištima često sadržavaju teške metale poput žive i kadmija, onečišćenje vode pesticidima, teškim metalima i drugim otrovnim spojevima povećava rizik za razvoj karcinoma, neplodnost, urođene mane ili razvojne probleme kod djece.

Foto: 24ContentHaus U Hrvatskoj je aktivno više od 5 tisuća ilegalnih odlagališta otpada, štoviše, glomazni otpad sustavno se odlaže na gradskim ulicama i drugim javnim i prometnim površinama. Svake se godine količina raznog otpada povećava, a rješenje problema djelomično leži i u našim rukama. Odvajanjem otpada ne samo da možemo smanjiti količinu otpada koji se odlaže na deponijima već i umanjiti emisiju metana, plina koji se stvara na deponijima i koji izaziva efekt staklenika i štetne klimatske promjene.

Na području grada Zagreba postoji oko 6 tisuća spremnika za odvojeno skupljanje otpada na javnim površinama, 10 fiksnih reciklažnih i 5 mobilnih reciklažnih dvorišta. Lokacije spremnika za odvojeno skupljanje otpadnog papira, plastike, stakla, tekstila na javnim površinama i svih reciklažnih dvorišta u gradu Zagrebu nalaze se u svakoj gradskoj četvrti, a popisi odlagališta diljem Hrvatske može se pronaći na stranicama lokalnih gradskih uprava i tvrtki za gospodarenje otpadom.

Njemačka vodeća u recikliranju

Da otpadu nije mjesto u prirodi već u odlagalištima vrlo dobro znaju stanovnici Njemačke, Austrije, Južne Koreje i Walesa koji prednjače u recikliranju. Njemačka je zemlja s najvišom stopom recikliranja na svijetu, a sve četiri zemlje uspijevaju reciklirati između 52% i 56% komunalnog otpada. Švicarska se nalazi na petom mjestu, reciklira gotovo polovicu komunalnog otpada. Zajedničko svim navedenim zemljama je vladina politika koja potiče recikliranje tako da je odvajanje otpada maksimalno pojednostavljeno, postoje financijski poticaji i razne inicijative vezano za recikliranje, ističe Eunomia, nezavisna konzultantska kuća za učinkovito gospodarenje otpadom. Ciljevi kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini jasni su i dugoročni.

Ukupna količina otpada ubrzano raste i na svjetskoj razini. EU godišnje proizvede oko 3,5 tona otpada po glavi stanovnika, uključujući više od 400 kg komunalnog otpada po osobi godišnje. Sve projekcije pokazuju kako će porast otpada na svjetskoj razini nastaviti rasti do 2030. godine.

Foto: cistoca.hr

Kompostiranje - jedan od načina smanjenja otpada

Kad je riječ o količini proizvedenog otpada Hrvatska se nalazi na samom dnu ljestvice s 393 kg otpada po stanovniku, a svaki Hrvat dnevno proizvede kilogram otpada. U Hrvatskoj se godišnje baci oko 380.000 tona upotrebljive hrane. Biootpad čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta.

Kako u svakom kućanstvu organski otpad čini preko 30% ukupnog otpada trebali bismo razmisliti o kompostiranju, najstarijem načinu recikliranja otpada. Riječ je o postupku biološke razgradnje organskih materijala, čime se biološki otpad smanjuje, a kao rezultat toga nastaje kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari. Humus je prepun hranjivih sastojaka koji pomaže iscrpljenom tlu i biljkama koje rastu u našim vrtovima. Kompostiranje možemo raditi i kod kuće. Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu ili u garaži. Sve što vam treba je kanta koja se može dobro zatvoriti i par savjeta u nastavku.