Ulicama Chicaga 20-ih su godina prošloga stoljeća vladali gangsteri. Bilo je to za njih vrlo plodno, ali i krvavo vrijeme. Prohobicija im je donijela financijsko blagostanje jer su alkohol krijumčarili upravo oni. Prostitucija je bujala, kao i kockanje, a sve je to više-manje kontrolirala mafija uz prešutno odobravanje policije.
Svaka banda željela je što veći 'komad kolača', a najambiciozniji među njima bili su Irci s Georgeom Moranom na čelu te Talijani predvođeni legendarnim Al Caponeom. Upravo ta dva klana bila su najzaslužnija za eskalaciju nasilja u Chicagu koja je potrajala sve od 1924. pa do 1930. godine.
Al Capone je na čelo talijanske mafije zasjeo 1925. godine, a pretpostavlja se da je od kocke, prostitucije i proizvodnje i krijumčarenja alkohola godišnje zarađivao oko 60 milijuna američkih dolara. Prohibicija je bila kao skrojena za čovjeka njegovih ambicija.
On je bio poznat po nasilju i zvjerskim smaknućima svih koji su mu se usudili stati na put. Godine 1924. 16 je ljudi ubijeno njegovom naredbom, a taj se broj svake godine povećavao i konačno eskalirao 1929. godine sa 64 ubojstva, piše History.com.
Sedam ljudi postrojeno uz zid garaže i zvuk paljbe
Vrhunac sukoba između Al Caponea i irskog gangstera Georgea Morana dogodio se 14. veljače 1929. godine. Taj događaj u povijesti će ostati zapamćen kao 'Masakr na dan svetog Valentina' s obzirom da se dogodio na - Valentinovo. Sedam je ljudi zvjerski ubijeno na sjeveru Chicaga, u garaži iz koje je Moran distribuirao alkohol po cijelom gradu. Ispaljeno je sveukupno 70 hitaca iz dvije puške 'Thompson', a na kraju su lica dvojice članova Moranove bande do neprepoznatljivosti uništena hicima iz sačmarice.
No, jedan je čovjek uspio preživjeti. Frank Gusenberg prevezen je u bolnicu s 14 ulaznih rana od metaka. S obzirom da je bio pri svijesti, policija je pokušala saznati tko ga je ustrijelio.
- Nitko me nije ustrijelio, rekao im je Gusenberg i pred očima im umro.
Očevici su policiji ispričali da su se ranije toga dana pred garažom pojavila dva policajca. Kada su ušli u garažu začuli su se pucnjevi, a van su izašli s još dva čovjeka s rukama u lisičinama. Istraga je pokazala da su sva četvorica sudjelovala u masakru, a njihov ulazak i izlazak isceniran je kako bi izgledao kao uhićenje.
Iako su mislili da su ubili i Morana, to se ipak nije dogodilo. Ubijen je njegov suradnik koji mu je jako sličio. On je za napad odmah optužio Al Caponea. Kada su ga upitali što misli o cijelom slučaju, Al Capone im je rekao kako 'samo Moran ubija na taj način' i objasnio kako se u trenu pokolja nalazio u svom domu na Floridi.
Moran: 'Samo Al Capone ubija na taj način.' Al Capone: 'Samo Moran ubija na taj način.'
Prvi osumnjičeni postao je Fred 'Killer' Burke, bivši član bande Egan's Ratsa koji je bio poznat po razbojstvima u uniformi policajca. Njega su svjedoci prepoznali po nedostatku jednog od prednjih zubi. Nakon toga osumnjičeni su i članovi Al Caponeove bande Jack McGurn, Albert Anselmi, Frank Rio i John Scallise. Osuđeni su McGurn i Scalise, da bi McGurn kasnije bio oslobođen. Al Capone je pak u svibnju 1929. ubio Anselmija i Scalisea jer je saznao da ga namjeravaju ubiti. Navodno ih je nasmrt pretukao bejzbolskom palicom usred večere koju je organizirao u čast njima.
S obzirom da je Burke bio u bijegu, policija je imala velikih problema s njegovim privođenjem. Ipak, u njegovoj je kući kasnije pronađeno oružje za koje su forenzičari utvrdili da je korišteno u masakru. On je umro u zatvoru 1940. godine.
Početak kraja
'Masakr na dan svetog Valentina' u Chicagu je označio kraj bilo kakve ozbiljnije opozicije Al Caponeu. No, piše History.com, bio je to ujedno i početak njegovog kraja. Uz vrlo efektivnu organizaciju, ogromnu zaradu i nemilosrdnost prema konkurenciji stigla je i vrlo loša reputacija u javnosti. Mediji su ga prozvali 'nacionalnim neprijateljem broj jedan', a FBI je konačno počeo s istraživanjem njegovog 'poslovanja'.
U ožujku 1929. godine uhićen je zbog nepoštivanja suda, a dva mjeseca kasnije i za nošenje oružja. Odslužio je devet mjeseci nakon čega je pušten zbog dobrog vladanja. Dvije godine kasnije uhićen je i osuđen za poreznu pronevjeru na 11 godina kazne. Većinu tog vremena proveo je u zloglasnom Alcatrazu.
Na slobodu je pušten 1939. godine, a umro je u samoći u svojem domu u Floridi 1947. godine.