Kada stoji uspravno, rukopis ' Codex Gigas ' (latinski: 'velika knjiga') visok je čak 92 centimetara, a debeo 22 centimetra. Teška je ukupno 74 kilograma , a povjesničari smatraju da su za njenu izradu bile potrebne kože čak 160 životinja. Zbog svega toga, ovaj se rukopis smatra fizički najvećim očuvanim rukopisom iz Srednjeg vijeka .
Misteriozna knjiga trenutno se nalazi u švedskoj Nacionalnoj knjižnici , a poznata je pod nadimkom ' Đavolja Biblija ' jer se u njoj osim Starog i Novog zavjeta nalazi i ogroman crtež - nečastivog. Iako se njome bave već desetljećima, povjesničari još nisu uspjeli odgonetnuti kako je nastala i tko je njen pravi autor . Vjeruju da je rukopis nastao u 13. stoljeću u Benediktinskom samostanu u Podlažicama, na teritoriju današnje Češke.
Prema popularnoj legendi , jednog tamošnjeg redovnika trebali su živog zazidati jer je prekršio svoju zakletvu. Kako bi izbjegao drastičnu kaznu, obećao je da će se iskupiti tako što će u jednoj noći napisati knjigu koja će sadržavati sve ljudsko znanje .
Kako se ponoć približavala, kaže legenda, a redovnik nije bio ni blizu završetka, zatražio je pomoć od đavla . Obećao mu je svoju dušu ukoliko on umjesto njega dovrši knjigu do ponoći. Đavao je na to pristao, a redovnik mu se navodno zahvalio velikom slikom u rukopisu.
Povjesničari cijene legende, ali se drže znanosti i onoga što je provjerljivo. Šveđanin Michael Gullick je tako prije nekoliko godina nakon detaljne analize rukopisa zaključio da je cijeli rukopis zaista napisao samo jedan autor.
National Geographic javlja da bi danas za pisanje ovakve knjige trebalo otprilike pet godina neprestanog i neumornog rada i to bez uvezivanja i ilustriranja te kako je slika đavla jedna od samo dvije slike na 620 stranica . Druga slika prikazuje Raj .
Cijeli se rukopis sastoji od nekoliko različitih djela napisanih na latinskom jeziku. Započinje sa Starim zavjetom, nakon kojeg su prepisana dva djela Flaviusa Josephusa . U sredini se nalazi Stari zavjet , a rukopis završava s još dva djela Boemskih kronika autora Cosmasa .
Između ta četiri djela, rukopis sadrži i brojna manja, originalna djela prepuna priča, legendi i recepata za magične napitke te lijekove koji su u biti i najzanimljiviji znanstvenicima.
Posljednja stvar koja zbunjuje povjesničare je i potpis na kraju rukopisa - ' Hermanus monachus inclusus '.
- Epitet 'inclusus' povezivao se s legendom zazidanog i grešnog redovnika koji je rukopis ispisao u samo jednoj noći uz pomoć đavla. No, izraz 'inclusus' zapravo označava osamljenost/pustinjaštvo, tj. osobu koja živi u samostanu, stoji na službenim stranicama Nacionalne knjižnice u Stockholmu u kojoj se drži rukopis.
No, bez obzira na to u koju verziju vjerovali, 'Đavolja Biblija' i dalje će golicati maštu oba tabora...