Posljednjih godina raste zabrinutost zbog onečišćenja oceana ljudskim otpadom koji utječe na ribe i drugi morski život. Najnovija studija otkrila je da su morski psi na Bahamima, popularnoj turističkoj destinaciji, po prvi put bili pozitivni na kofein, lijekove protiv bolova i kokain, što ukazuje na širi problem utjecaja farmaceutskog otpada na morske ekosustave. Istraživanje koje je provelo Savezno sveučilište u Parani, a čiji su nalazi objavljeni u časopisu "Environmental Pollution", analiziralo je morski život u regiji. Znanstvenici su otkrili da otpad nastao zbog turizma i ronjenja dovodi do toga da morski psi unose u organizam tvari bačene u ocean, prenosi The Mirror.
Voditeljica projekta, Natascha Wosnick, izjavila je da su nalazi proizašli iz analize uzoraka krvi 85 morskih pasa oko otoka Eleuthera. Čak trećina testiranih životinja sadržavala je tragove farmaceutskih proizvoda, uključujući kofein, kokain te lijekove protiv bolova poput acetaminofena i diklofenaka, izvijestio je Mirror. Pronalazak ovih tvari u krvi ukazuje na nedavnu i izravnu izloženost, a ne samo na dugotrajno nakupljanje u tkivima.
Droge i drugi farmaceutski proizvodi u ovom kontekstu kategorizirani su kao "zagađivači koji izazivaju zabrinutost" (Contaminants of Emerging Concern - CEC) zbog njihovog potencijalnog utjecaja na divlje životinje.
"Stoga, razumijevanje kako ti zagađivači utječu na fiziologiju morskih pasa i dugoročno zdravlje populacije postaje presudno, ne samo radi zaštite ključne ekološke komponente obalnih ekosustava, već i radi očuvanja društvenih i ekonomskih koristi koje oni pružaju", naveli su autori studije.
Kako ljudski otpad završava u morskim psima?
Autori studije navode nekoliko mogućih izvora kontaminacije. Osim neodgovornog ponašanja pojedinaca i turista, smatraju da bi uzrok mogle biti i pošiljke droge koje su izgubljene ili odbačene u more tijekom krijumčarenja.
Stručnjaci su identificirali i druge izvore. Vjeruje se da je primarni uzrok nepročišćena otpadna voda iz gradova koja sadrži ljudski izmet i urin. Uz to, problem predstavljaju i otpadne vode iz ilegalnih laboratorija za rafiniranje droge koji se često nalaze u blizini obalnih vodenih putova.
Ovo nije prvi put da je kokain pronađen u morskim psima. Slična studija provedena u Brazilu također je otkrila prisutnost droge i navela znanstvenike na upozorenje da bi to moglo mijenjati ponašanje životinja.
Znanstvenici, koji su svoju studiju objavili u časopisu "Science of the Total Environment", testirali su 13 brazilskih oštronosih morskih pasa (Rhizoprionodon lalandii), a većina ih je sadržavala visoke razine ilegalne droge. Ova je vrsta odabrana jer rijetko migrira, što je čini "okolišnim stražarom" koji potvrđuje da je zagađenje lokalno. Razine kokaina pronađene kod njih bile su čak sto puta veće nego one zabilježene kod drugih morskih životinja.
Britanska znanstvenica i članica tima iz Zaklade Oswaldo Cruz, Rachel Ann Hauser-Davis, komentirala je rezultate.
- Rezultati naše studije pokazuju kroničnu izloženost zbog ljudske upotrebe kokaina u Rio de Janeiru i ispuštanja ljudskog urina i fekalija putem kanalizacijskih ispusta, kao i iz ilegalnih laboratorija - rekla je Hauser-Davis.
Moguće posljedice za životinje i ljude
Znanstvenici upozoravaju da bi unos droga mogao promijeniti ponašanje morskih pasa, no potrebne su daljnje studije kako bi se to potvrdilo. U studiji na Bahamima već su primijećene fiziološke promjene. Morski psi u čijim je sustavima pronađen kofein pokazivali su pojačano kretanje i brže reakcije, slično učinku te tvari na ljude.
Postoji i zabrinutost za zdravlje ljudi. U Brazilu je oštronosi morski pas uobičajen dio lokalne prehrane, a istraživači su izrazili bojazan da bi ostaci kokaina mogli prijeći na ljude konzumacijom, iako specifične studije o tome još traju. Ovaj problem dio je šireg trenda farmaceutskog zagađenja; ranije su zabilježeni slučajevi pastrva "ovisnih" o metamfetaminu u Europi te riba na Floridi pozitivnih na koktel antidepresiva i lijekova za srce.