Pizza se jela još u davnom antičkom dobu. Drevni Feničani, Grci i Rimljani  tada su jeli plosnatu lepinju s dodacima mediteranskog začinskog bilja i češnjakom. Čak se i vojska perzijskog kralja Darija hranila zapečenim tankim tijestom sa sirom i datuljama, a kroz vrijeme su brojne mediteranske zemlje razvile svoju verziju nadjeva koju su stavljali na tanko tijesto.

Važna prekretnica u povijesnom razvoju pizze odigrala se dolaskom rajčice u Europu iz južne Amerike 1522. godine. Rajčica se dugi niz godina smatrala otrovnom i koristila kao ukras u vrtovima, no siromaštvo i glad su natjerali stanovnike Napulja da ju dodaju na tijesto te je stvorena prva pizza nalik današnjoj. Pizza je vrlo brzo zaživjela te je tijekom 17. i 18. stoljeća prehranjivala siromašne Napuljske obitelji, a prodavala se na otvorenim štandovima. U 18 stoljeću pizzi počinju dodavati i sir mozzarellu koja se dobivala od mlijeka bivola, a glas o Napuljskom specijalitetu se toliko proširio da su u grad hrlili brojni znatiželjnici željni da isprobaju "jelo seljaka" pripremljeno od strane majstora za pečenje pizza tzv. Pizzaioli.

Rođenje moderne pizze 

Moderna pizza započinje svoj uspon 1889. godine kada je kraljica Margherita di Savoia sa svojim suprugom Umbertom, posjetila Napulj i zatražila tada najpopularnijeg pizzaiolija Raffaele Espositoa da joj pripremi svoj specijalitet. Rafaele, koje mnogi nazivaju ocem pizze, osmislio je pizzu nadjevenu crvenom rajčicom, svježim zelenim bosiljkom i bijelim sirom mozzarellom koja je asocirala na talijansku zastavu. Kraljicu je pizza oduševila, a u njenu čast dobila je naziv "pizza margherita".

Jeste li znali?

Godine 2009. Europska unija donijela je odluku za zaštitu originalne Napuljske pizze Neapolitan (Napolitana). Ta je pizza odredbom postala dio europske baštine i sve pizzerije koje pripremaju originalnu pizzu Neapolitanu moraju poštivati stroge standardne glede sastojake i upotrebljavati samo San Marzano rajčice i mozzarellu od svježeg bivoljeg mlijeka.