Baletna bajka Orašar, jedno od najljepših djela klasične baletne literature, a tradicionalno se uobičajilo njegovo prikazivanje upravo u prosincu, uoči božićnih blagdana. U sto dvadeset godina od praizvedbe popularnost Orašara kod publike, osobito kod djece, stalno je rasla i danas je to najizvođeniji balet na svijetu te vjerojatno ne postoji nijedna generacija mladih koja nije odrasla uz njega. Toliku popularnost daje mu iznimna glazba, priča i koreografija, ali i činjenica da je vrlo malo djela nastalo u savršenoj simbiozi dvaju istinski velikih umjetnika kakvi su bili skladatelj Čajkovski i pisac libreta te koreograf Marius Petipa. 

Priča o djevojčici koja ispod bora pronalazi nesvakidašnji dar, drvenog orašara kojim se razbijaju orasi i s njime proživi čudesne dogodovštine u izmaštanom svijetu, preuzeta je od E. T. A. Hoffmanna u obradi A. Dumasa oca. No, dok je, priča u originalu bila zastrašujuća, u obradi Čajkovskoga i Petipaa stvorena je čudesna glazbeno – plesna bajka u kojoj djevojčica Klara, zajedno s lutkom Orašarom, koji se pretvara u Princa proputuje nezaboravne prostore i doživi zanimljive susrete. Za sve Klarine doživljaje zaslužan je njezin ujak Drosselmeyer, čudan čovjek čarobnjačkih moći koji rado zabavlja djecu svakojakim trikovima i čudima. Nakon što omogući Klari divnu avanturu koja ispuni njezine snove, on je vraća u sigurnost njezine obitelji, a sam nestaje u noći.

Zagrebački HNK ove će godine Orašara izvesti čak 17 puta.