Faust Vrančić proslavio se zahvaljujući svom djelu Machinae Novae koje je napisao u davnom 16. stoljeću. U njemu je opisao i padobran, njegov najpoznatiji izum. Ideje koje je spomenuo zaživjele su nakon njegove smrti. 

Bavio se leksikografijom (znanost koja se bavi izradom rječnika), filozofijom, teologijom i tehnikom. Govorio je sedam jezika, a rođen je 1551. godine u Šibeniku. Bio je izumitelj, inženjer, svećenik i biskup. 

Kada je bio dječak preselio se u Ugarsku kod svog strica, biskupa Antuna Vrančića. Radio je kao kraljev tajnik na dvoru kralja Rudolfa II. 

U njegovom djelu Machinae Novae što znači novi strojevi bilo je 49 skica i projekata. Knjiga je jako lijepa.

Osim padobrana, u knjizi spominje mlin kojeg pokreću morske mijene, žičaru, viseće mostove. Takvi mostovi sagrađeni su 200 godina nakon što ih je Vrančić opisao.Kada je napravio padobran s njim je skočio s tornja u Veneciji 1617. godine. Za izradu padobrana iskoristio je platno koje je bilo raspeto na okvir u obliku pravokutnika.

Ovako je opisao padobran

Ovako je Faust Vrančić opisao padobran u svojoj knjizi: U četvorouglastom platnu za jedra, napetom pomoću četiri jednake motke i na četiri ugla dobro privezanom užetima, može se čovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili s drugog visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak će snaga padajućeg čovjeka proizvesti vjetar, koji će zadržavati platno, kako ne bi prispio dolje s treskom, nego se polagano spustio. Ipak čovjekova mjera mora biti točno usklađena s veličinom platna.

Napisao je i rječnik

Jedno od njegovih najpoznatijih djela je i Rječnik pet najuglednijih europskih jezika. To je prvi rječnik hrvatskog jezika. Uz hrvatski, u rječniku su latinski, talijanski, njemački i mađarski jezik.