Nekada dok još nije bilo računala i suvremene tehnologije, ljudi su morali prepoznavati znakove iz prirode kako bi znali kakvo ih vrijeme čeka. Recimo, češeri na borovima pouzdan su pokazatelj vlažnosti u zraku. Ako je potpuno zatvoren, češer nam govori da je vlaga velika. Ako je pak suho, kao ljeti, on se u potpunosti otvori. 

A jedan od najprepoznatljivijih znakova ljeta su cvrčci. Oni nam mogu reći kolika je temperatura. Naime, što je toplije, oni sve glasnije i brže cvrče. Ako 15 sekundi brojite koliko se puta cvrčak oglasio i tome broju dodate 12, znat ćete koliko je stupnjeva Celzijusa.

Pčelari zimi znaju reći da nas čeka barem šest toplijih dana kada vide svoje pčele kako izlaze iz košnica. Odlijeću li ujutro na pašu, to je prilično siguran predznak da će biti lijepo vrijeme. Ako odlijeću dok je oblačno, znači da će se razvedriti. 

Ako muhe jako glasno zuje, i to najavljuje zatopljenje. No ako stoje mirno na zidovima, čeka nas kiša. 

Ako mravi žure više nego inače u svoj mravinjak, past će kiša. A ako zatrpaju ulaz u mravinjak - e, onda će baš jako pljusnuti. 

Danas meteorolozi zbivanja u atmosferi prate pomoću radara, satelita, računala i drugih uređaja koji im omogućuju da točno predvide kakvo nas vrijeme ili nevrijeme čeka.