Jeste li znali da leptiri imaju mozak i srce? 

Ali njihovo srce ne pumpa krv nego posebnu tekućinu. Šume i livade su ih pune, stoga, sljedeći put zastanite u prirodi i pogledajte oko sebe. Vidjet ćete kako su lijepi i različiti. 

Na svijetu postoji oko 170.000 vrsta leptira, a 90 posto njih su noćni. Noćni leptiri nemaju toliko šara kao dnevni. 

Leptiri mogu živjeti od dva dana do godine, ovisno o vrsti. Najveći neprijatelji su im ptice i šišmiši. 

Hrane se uglavnom nektarom, a neke vrste ne jedu jer im je probavni sustav zakržljao. 

Najveći leptir je vrsta Queen Alexandra (kraljica Aleksandra) s promjerom krila od čak 40 centimetara. Najmanji je patuljasti moljac s krilima promjera samo dva milimetra. 

Mužjaci su obično šareniji od ženki. Svojim šarama privlače suprotni spol. 

U porodici leptira je i dudov svilac. On je noćni leptir iz Kine, a poseban je po tome što pravi svilene niti od kojih radi čahuru. Iste nti ljudi koriste za proizvodnju svilenih tkanina. 

Leptiri lete u paru zbog čega su postali simbolom vječne ljubavi.

Od gusjenice do leptira

Najprije se iz jajašca izlegne gusjenica. Neko vrijeme se skriva i hrani biljakama, a potom zakukulji, oko sebe napravi zaštitni omotač. Unura se pretvara u leptira, što se naziva metamorfoza. Kad izađe, leptir najprije osuši krila, pa poleti. 

Neki mijenjaju boju

Njihova krila imaju ljuskice koje se preklapaju kao crijepovi na krovu. Ticala im služe za miris, dodir i okus. Imaju cjevčice za hranjenje, a da bi otjerali neprijatelja, neke vrste leptira mijenjaju boju krila u boju otrovnih vrsti.

Dnevni i noćni leptiri

U Hrvatskoj postoji oko 3000 vrsti leptira. Samo njih 186 su dnevni, ostali su aktivni noću.